Danas se obilježava svjetski dan štednje. Svake nas godine, na taj dan, HNB i domaći mediji izvještavaju koliko su 'Hrvati' uštedjeli u proteklih godinu dana, pa i danas javljaju da je ukupna štednja porasla za preko 22 milijarde kuna. Lijepo dijele ogromne novce na broj „štediša” pa onda crtaju nekog izmišljenog „prosječnog Hrvata” koji „ima više od 142 tisuće kuna na računu". No takvih Hrvata ima jako malo. Većina nema ništa ili malo.
Takva se nejednakost ne vidi zato što nenarodna banka (HNB) ne želi prikazati podatke o koncentraciji štednje.
Zadnji i jedini put kada je HNB depozite razložio prema visini pojedinačnih depozita i time omogućio prikaz nejednakosti na računima bilo je 2014. godine i tada se pokazalo da 2,3 milijuna deponenata ima u prosjeku 7.900 kuna, njih 1,1 milijun ima manje od 455 kuna (što u sadašnjem kontekstu značajnog rasta cijena znači da je vrijednost depozita više od milijun deponenata 'pojela' inflacija).
Nakon 2014. godine HNB više nije objavljivao podatke o koncentraciji štednje zbog čega sam uputila prijedlog prema Vladi RH da zaduži HNB da na redovitoj osnovi jednom godišnje prikupi i objavi te podatke.
I eto, stigao je odgovor s potpisom Plenkovića u kojem Vlada RH odbija takav prijedlog ali s obzirom na to da nisu mogli smisliti suvislo obrazloženje zašto takav prijedlog odbijaju pozvali su se na Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj prema kojem bi se navodno s prelaskom na euro trebao ponovno otkriti podatak o koncentraciji štednje. Veliko je pitanje hoće li HNB zaista i otkriti podatke o koncentraciji štednje kada se bude vršila konverzija u euro, a čak i ako bude to će biti jednokratno, za tu priliku, umjesto da se u program statističkih aktivnosti HNB-a (koji je uz DZS nositelj službene statistike) uvede i redovito godišnje prikupljanje i objavljivanje podataka o koncentraciji štednje.
Ti podaci su važni u cilju objektivnog i razumljivog informiranja javnosti o razmjerima ekonomskih nejednakosti u društvu.
Zadnjih 10-15 godina, a pogotovo nakon svjetske krize 2007-2008. godine, pokazatelji individualnog bogatstva/siromaštva i ekonomskih nejednakosti sve se više uzimaju kao važne sastavnice službenih statističkih programa u raznim zemljama i međunarodnim institucijama. UN je od 2010 godine uključio utjecaj nejednakosti u poznati human development index („inequality-adjusted human development index“), OECD-ova statistika referira na neto bogatstvo/imovinu stanovništva, dakle pokazatelji nejednakosti se uzimaju kao važno novo mjerilo kojim se korigira slika što je o kretanju standarda i blagostanju stanovništva daju najpoznatiji i najutjecajniji pokazatelji poput BDP-a.
Naravno, statistika koja kao bitan faktor blagostanja u društvu uzima pokazatelje ekonomskih i socijalnih nejednakosti ne odgovora nositeljima vlasti od čijih politika korist ima manjina društva. Takvim vlastima odgovara da se govori o rastu ukupne štednje, odgovara im da se govori o rastu BDP-a, ali ne i o tome na koliki broj ljudi se taj rast i štednje i BDP-a odražava kao realan porast standarda i blagostanja.
Plenković&Vujčić&comp. pripadaju interesnim skupinama i elitama kojima nije u interesu da na svjetski dan štednje javnost dobije transparentan i razumljiv prikaz raspodjele štednje po računima stanovništva!!
Stoga nije nimalo neočekivano da su odbili RF-ov prijedlog, ali od njega sigurno nećemo odustati!
Galerija fotografija