Članci

Kako biti (poljoprivredni) tajkun?

  • 13. 05. 2021.
  • Piše: Sanja Kastratović

Prošle godine pojavila se vijest o ogromnom skandalu u hrvatskoj poljoprivredi. Navodno je Agencija za poljoprivredno zemljište krivim izračunom uzrokovala “poštenom” poduzetniku Mirku Ervačiću, vlasniku Osatina grupe, gubitak zarade od skoro 26 milijuna kuna. Tajkun je tužio državu Trgovačkom sudu u Osijeku, a sutkinja je bila predsjednica Trgovačkog suda u Osijeku Mirjana Baran. Nepravomoćna presuda je donesena u korist poduzetnika na temelju svjedočenja bivše ravnateljice Agencije Blaženke Mičević koja je priznala krivnju Agencije. Sasvim slučajno, ta ključna svjedokinja je putem svoje privatne firme radila Ervačiću geodetski elaborat. Ovo su čari kapitalizma i “slobodnog tržišta”. Sve je roba koja se može prodat’.

No, onda se javio sudac koji više nije mogao gledati korupciju i pogodovanje tajkunima te se počelo pisati po medijima o mutnim poslovima na osječkom Trgovačkom sudu i pogodovanju “gospodarstvenicima”.

Mirjana Baran je prije koji dan RTL-ovoj novinarki izjavila: “Koliko sam imala informaciju, koliko sam čula, čak je grupa gospodarstvenika s ovoga područja zahtijevala da se mene imenuje za predsjednicu suda, da se zavede u ovome sudu reda. Gospodarstvenici mene poznaju, ja sam 16 godina radila u Slavonskoj banci kao šef odjela pravne službe i jedini mi je posao bio rad s gospodarstvenicima.”

Nakon prijave protiv predsjednice suda i medijskih napisa država traži izuzeće te sutkinje i Trgovačkog suda u Osijeku u predmetu Osatina Grupe zbog toga što je sutkinja proširila tužbu u korist tajkuna Ervačića, očekivala od države reakciju na sjvedočenja prije nego su se ona dogodila i zanemarila poslovne veze tajkuna Ervačića i ključne svjedokinje.

 

Pa, iz svega ovoga može se zaključiti kako posluju (poljoprivredni) tajkuni u Hrvatskoj:

  1. kreneš u biznis s poljoprivrednom ljekarnom, stvoriš kontakte u branši koja ima tendenciju postati pogodna za biti tajkun;

  2. kupiš farmu koja je spadala u društvenu pa u državnu imovinu i koju je netko za tebe uništio za sitnu lovu, te redovito uzimaš poticaje;

  3. tim poticajima, ne mareći za ekologiju i kvalitetu života radnika i stanovnika, proširiš poslovanje;

  4. uletiš u "grupu gospodarstvenika” koji “zahtijevaju imenovanje predsjednice Trgovačkog suda koji je nadležan za tvoje poslovanje;

  5. u državnim agencijama pronađeš nekoga tko ima svoju privatnu firmu s kojom surađuješ a ima moć odlučivanja u državnim agencijama;

  6. tužiš državu onoj sutkinji za koju si “zahtijevao” da se imenuje predsjednicom suda, a ona si mimo procedure, ručno, dodjeljuje predmete;

  7. ključni svjedok je tvoja suradnica;

  8. presuda je u tvoju korist - država ti mora isplatiti odštete, sudske troškove i još ti sutkinja proširi tužbeni zahtijev na štetu države.

Ova tajkunska priča jako dobro ilustrira sistemsku koruptivnost kapitalizma i nemogućnost iskorjenjivanja korupcije u kapitalizmu. Zbog toga se Radnička fronta zalaže za korjenite promjene ekonomskog sustava, za zadružno poslovanje, za demokratizaciju poduzeća i za demokratsko odlučivanje u ekonomiji.

Demokratizacijom ekonomije i poticanjem isključivo zadružnog i javnog poslovanja mogućnosti “grupe gospodarstvenika” da utječu na imenovanje predsjednika sudova bi nestale, a ravnatelji Agencija i ostalih institucija ne bi bili odabirani po ključu koji odgovara “grupama gospodarstvenika” i ostalim interesnim skupinama.