Kaufland iz "ljubavi" prema Hrvatskoj i tortura uz podršku Svjetske banke

Kaufland iz "ljubavi" prema Hrvatskoj i tortura uz podršku Svjetske banke

Splet okolnosti odveo me u jednom trenutku u Kaufland. Radio sam tamo kratko vrijeme, ali baš na odjelu "Mliječno". Na tom mliječnom odjelu su, između ostalog, jaja, upravo ona jaja koja se spominju u posljednjoj aferi koja se dogodila. Ta afera je zapravo smrt jednog djeteta, a okolnosti njegove smrti se još uvijek utvrđuju.


U jedno možemo biti sigurni: Kaufland nikada neće biti kriv za to. Nema niti jednog jedinog suda koji bi osudio njemački koncern Schwarz Dienstleistung KG, koji u svom sastavu ima Lidl i Kaufland. Moćna je to kompanija koja je stvorena kao poluga porobljavanja ovog prostora, to je jedan od konglomerata koji je stvarni vladar regije.


Neću se posebno osvrtati na tu kompaniju koja je dobila kredit Svjetske banke u iznosu od 393 milijuna dolara za proširenje poslovanja u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Njemački magazin Monitor na primjeru Rumunjske tvrdi da je riječ o skandalu te da Lidl uništava lokalne poljoprivrednike, a u Hrvatskoj sluganski mediji nemaju namjeru o ovom slučaju niti otvoriti usta, a kamoli stvarati medijsku hajku na tu korporaciju koja, s Konzumom i ostalima, temeljito uništava našu zemlju. Najbolji pokazatelj istinitosti te činjenice jest opustošena Slavonija iz koje ljudi doslovno bježe i slobodno se može reći da je zapravo evakuacija Slavonije u tijeku, to više nije niti iseljavanje.


Zadržat ću se na načinu poslovanja Kauflanda, načinu na koji se odnose prema kupcima, radnicima ali i načinu na koji poštuju državu u kojoj posluju. Mliječni odjel Kauflanda znači da je to odjel zaduženja u koji spadaju zamrznuti proizvodi, mliječni proizvodi, jaja, te svi oni proizvodi koji se nalaze po hladnim vitrinama kao npr. mliječni namazi, pudinzi i ostalo. U Kauflandu u kojem sam ja radio to je bio, prema riječima dugogodišnjih radnika, najgori odjel. Uskoro sam shvatio i zašto. Na odjelu je radilo 5 ljudi, voditelj i četiri radnika. Sve zajedno je bilo više od 200 metara polica, a da bi dobili osjećaj koliko je to proizvoda i robe, morate znati i da je svaka polica u prosjeku visoka 2,5 metra i ima više odjeljaka.

Kaufland je radio po principu da je svaki radnik imao dva dana slobodno u tjednu, to naravno nisu bili vikendi, iako je bilo moguće da te zapadne subota ili nedjelja u tom ritmu slobodnih dana. Bitno je naglasiti broj slobodnih dana zato što je to značilo da je mliječni odjel vrlo rijetko u jednom danu imao 4 radnika koji su punili police robom, pazili na datume isteka robe i obavljali sve poslove oko robe na mliječnom odjelu. Kaufland radi od 7 - 23 sata. Često mi se događalo da sam potpuno sam na 200 metara polica, što je naravno rezultiralo time da pola posla nije bilo moguće obaviti, jednostavno nisam stigao. Najveći je problem u tom cijelom poslu što je sva roba vrlo osjetljiva, a rokovi trajanja su kratki. Kaufland nije smatrao, barem u vrijeme kada sam ja tamo radio, da je jedan čovjek na 200 metara polica premalo, dapače, govorili su da je 5 radnika i previše za dobit koju ostvaruje mliječni odjel.

Posljedica takve politike jest to da vrlo često radnicima promakne rok trajanja pojedinih proizvoda, a među njima i jaja. Nije se jednom dogodilo da su na policama ostala jaja kojima je istekao rok. Nije me začudilo niti malo kada je u vijestima o tragediji izašla informacija da je obitelj kupila jaja upravo u Kauflandu. Ono što još treba naglasiti je da svi radnici koji rade na mliječnom odjelu u početku rade 4, 5 ili 6 sati dnevno. Moram priznati da mi nije bio jasan razlog ograničavanja sati radnog vremena, ali prilikom predaje porezne kartice mi je bilo potpuno jasno. Kaufland na moju plaću za 6 sati radnog vremena nije državi platio niti kune poreza. Niti jedne jedine kune poreza za moju plaću. Na cijelom mliječnom odjelu samo je voditelj imao puno radno vrijeme. No, igra sa satima radnog vremena nije bila iznimka na mliječnom odjelu. Velika većina radnika u Kauflandu je radila na 5, 6 sati i tako godinama. Jedna žena s odjela mesa je rekla kako već 4 godine radi pola radnog vremena. 4 godine. Odnos prema radnicima u Kauflandu je posebna priča, ali se ona ne razlikuje od ostalih sustava.

Pritisak bez razloga i uporišta u logici je česta pojava, mobing isto tako. Pojedini voditelji smjena su dobri ljudi, pojedini su čisto zlo, ali tako je svugdje. Kaufland je sustav koji dovodi u opasnost kupce jer ne postavlja dovoljan broj ljudi za mliječni odjel. Mliječni odjel bi trebao imati minimalno duplo više ljudi nego što to uprava dozvoljava. Rokovi proizvoda, ali i posljedice eventualnih propusta mogu biti fatalni, kao što to možemo vidjeti. Police u kojima Kaufland drži jaja nisu u 3 mjeseca koja sam ja tamo radio niti jednom oprane, a kamoli temeljito dezinficirane i očišćene. Jaja tamo često razbiju kupci, pa se razliju i time stvore idealne uvjete za razvoj bakterija. Jedan čovjek na 200 metara polica u nekoliko nivoa jednostavno ne može obaviti posao tako da su kupci sigurni da uzimaju svježu i zdravstveno ispravnu robu.

Na kraju sam otišao iz Kauflanda,a na moje je mjesto došao neki novi čovjek koji, isto tako, nije imao šanse obavljati svoj posao kako bi trebalo jer jednostavno nije imao mogućnost biti na 3 mjesta istovremeno. Ne znam jesu li povećali broj ljudi i promijenili sistem rada u Kauflandu, ali po sistemu u kojem sam sudjelovao bilo je samo pitanje vremena kada će netko od kupaca stradati jer Kaufland čini sve kako bi izvukao maksimalni profit uz minimalne izdatke. Za Kaufland je radnik samo potrošna roba i trošak, tek nužno zlo koje previše košta.

 

Autor: Igor Premuzić