Autor/ica: Radnička fronta
Upozoravali smo na prethodnim lokalnim izborima da odlaskom Milana Bandića neće nestati i sve strukture i klijentelistička mreža ustrojena pod njegovim upravljanjem Zagrebom. Njih se možemo riješiti jedino transparentnošću, demokratizacijom odozdo, raskidima štetnih ugovora, prekidom outsourcinga, te promjenom načina funkcioniranja pojedinih dijelova gradske uprave. Obračun sa sistemskom korupcijom jedino može osigurati razumno i konstruktivno upravljanje gradskim budžetom. Zagreb bi tek tada prestao funkcionirati kao bankomat klijentelističkih mreža i (podobnog) kapitala.
1. Demokratizacija rada gradske uprave i javnih komunalnih poduzeća i ustanova
Demokratizacija je nužna jer se prijenos vlasti s klijentelističke vladavine Bandića, na novu vlast pokazala kao nedovoljan korak. Demokratsko upravljanje Gradom uključuje i puno aktivniji otpor kapitalu i oligarhijama koje još uvijek (slučaj Pripuz) imaju utjecaj na procese donošenja odluka koje stoje u suprotnosti s javnim interesom i isključuju stanovnike iz neposrednog sudjelovanja u raspravama i donošenju odluka. Nepostojanje nadzora odozdo - prvenstveno snažnijeg uključivanja predstavnika radnika u upravljačka tijela na razini gradske uprave i gradskih tvrtki, te kontrole nad radom gradske uprave rezultira održavanjem struktura koje su i u doba Bandića fingirale transparentnost, dok su stvarnosti stvarale mreže klijentelizma i korupcije, a nastavile su nametati neadekvatni i neekološki način upravljanja javnim prostorom, te još uvijek blokiraju održive stambene politike te adekvatna socijalna davanja.
Što se tiče javnih usluga - upozravali smo već 2021. godine na situaciju koja se i desilia - da će zbog višegodišnjeg monopola i stvaranja klijetelističkih mreža biti nemoguće riješiti korupciju, jer je riječ o sistemskoj korupciji, koja se često zbiva “po slovu zakona”, pa nismo iznenađeni što najavljene promjene u obliku “poštenih javnih nabava” nisu donijele nužne promjene, već je često ista klika pobijedila na tim javnim natječajima.
Zbog procesa privatizacije i outsourcinga javnih usluga, utjecaja stranačkih oligarhija na kadroviranje i zapošljavanje, korištenja javnih resursa za partikularne interese koji su se oduvijek kosili s javnim interesom u radu javnih poduzeća, te koji su uzrokovali i visoke cijene i lošu kvalitetu komunalnih usluga grad je u lošem stanju. Tome se može doskočiti samo tako da se sva gradska i županijska trgovačka društva i javne ustanove stave pod demokratski nadzor odozdo i direktno upravljanje.
Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:
- Uključivanje predstavnika radnika u upravljačka tijela na razini gradske uprave i gradskih tvrtki.
- Puna transparentnost rada gradske uprave, javnih komunalnih poduzeća i ustanova – osim zapisnika i računa, potrebno je i da svi izvještaji i revizije svih javnih poduzeća i ustanova budu javni. U proteklom mandatu aktualna vlast nije objavljivala izvještaje revizije javnih ustanova i poduzeća. Također potrebno je ustanoviti načine kažnjavanja i nadzora gradske vlasti u slučaju kada ne daje odgovore zastupnicima u gradskom vijeću.
- Snažnije uspostavljanje demokratskog nadzora odozdo (sudjelovanje radnika i stanovnika) nad radom te raspodjelom i trošenjem sredstava Ureda gradonačelnika, gradskih trgovačkih društva i ustanova.
- Promjena načina imenovanja članova uprava i nadzornih i upravnih odbora (ključna uloga i odlučivanje radnika, šire zajednice i korisnika javnih komunalnih usluga...).
- Revizija i uspostavljanje demokratskog nadzora odozdo nad radom svih gradskih upravnih odjela i ureda (natječaji, zapošljavanje, javna nabava), trgovačkih društava i ustanova. Za to je nužno da se počinju transparentno objavljivati rezultati revizija javnih ustanova i poduzeća.
- Revizija poslovanja i redefiniranje javnog interesa.
- Izrada i stavljanje u funkciju softverskog alata koji će omogućiti svim stanovnicima Zagreba izjašnjavanje o svim bitnim pitanjima od njihova interesa (redovno provođenje obavezujućih lokalnih referenduma).
- Zaustavljanje privatizacije javnih usluga i pogodovanja podobnom kapitalu te osnaživanje javnosti u otporu prema takvim praksama.
- Senzibiliziranje javnosti o važnosti uključivanja u politički život zajednice i promoviranje ideje izravne demokracije, tj. neposrednijih oblika uključivanja Zagrepčanki i Zagrepčana u procese raspravljanja i donošenja odluka.
- Provođenje zborova građana(ki)/kvartovskih plenuma o svim bitnim pitanjima iz djelokruga rada mjesnih odbora i gradske uprave.
- Osnaživanje i poticanje sindikalnog djelovanja u gradskim poduzećima i ustanovama i snažnija suradnja sa sindikatima prilikom donošenja odluka.
2. Reforma uloge i ovlasti vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora
Kad je riječ o prostornim odlukama u Gradu Zagrebu, prema važećim zakonima i Generalnom urbanističkom planu, vijeća gradskih četvrti imaju isključivo savjetodavnu ulogu. U većini slučajeva u kojima su se vijeća gradskih četvrti izjašnjavala suprotno odluci gradonačelnika (primjerice izgradnja crkve na Savici), takav stav nije imao nikakav utjecaj na donošenje konačne odluke bitne za stanovnike gradske četvrti. Čak i nakon što je sama sadašnja vlast u gradu Zagrebu u sudjelovala u prosvjedima protiv gradnje crvke na Savici, danas je ipak ta crkva u planu izgradnje koji je posljedica odluke vladajućih u Gradu Zagrebu da se crkvi dodijeli deset novih lokacija u zamjenu za teren stadiona na Maksimiru.
Primjer Savice pokazuje da je centralizirano upravljanje gradom štetno jer se gradske vlasti, čak i kada imaju temeljno demokratske motive, često ne mogu suprostaviti pritisku za pogodovanjem privatnim i korporativnim interesima ili interesima Crkve. Centralizacija osigurava prostor za financijski katastrofalne građevinske projekte odobrene usprkos opravdanom protivljenju stanovnika četvrti.
Mjesne odbore treba ojačati alatima koji omogućavaju da svi stanovnici sudjeluju u donošenju važnih odluka za mjesnu samoupravu, a ne da mjesni odbori služe da bi se zbrinulo najniže stranačke ešalone. Potrebno je odlučivanje otvoriti svim zainteresiranim stanovnicima te pokrenuti internetske platforme na kojima bi se moglo javno i otvoreno raspravljati te donositi odluke o kvartovskim problemima i modelima njihovog rješavanja. Bitne odluke o lokalnim problemima moraju imati mogućnost donositi izravno sami stanovnici uz konzultacije s drugim razinama, a ne isključivo gradonačelnik i gradska uprava.
3. Uključivanje stanovništva u raspolaganje budžetom
Participativni budžet izravno uključuje stanovnike grada u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje dijela javnog novca za određeno vremensko razdoblje (npr. infrastrukturni projekti, gradski programi i aktivnosti, itd.). Po uzoru na samodoprinose u doba socijalizma, kojima su se financirali veliki infrastrukturni projekti, odlučivanjem što većeg broja stanovnika odlučivalo bi se o smjeru razvoja grada. Preduvjet za uvođenje participativnog budžetiranja bila bi edukacija stanovništva o procesu donošenja takvog budžeta, a izvršila bi se distribucijom letaka, putem medija te online.
Stanovnici bi napismeno ili putem internetske platforme bez ograničenja predlagali projekte i programe za realizaciju te bi odredili u koju kategoriju spada njihov prijedlog, nakon čega bi se provela sistematizacija i prezentacija predloženih projekata i programa. Uslijedilo bi transparentno glasanje putem internetske platforme ili na specijalno opremljenim biračkim mjestima, pri čemu bi se svaki glasač mogao opredijeliti za određeni broj prijedloga. Po završetku glasanja objavio bi se poredak prema broju glasova te bi se sredstva dijelila redom, do iscrpljenja budžeta.
4. Zaštita i povećanje radničkih prava
- Potrebna je čvrsta suradnja gradske vlasti sa sindikatima na pitanju zaštite radničkih prava, te poticanju sindikalnog organiziranja. Aktualna gradska vlast provela je “čistku” u Holdingu bez suradnje sa sinidikatima, bez sistematizacije radnih mjesta koja bi dala informaciju ukoliko postoji negdje “višak” radnika.
- Povećanje stupnja zaštite radničkih prava u gradskoj upravi, gradskim trgovačkim društvima i javnim ustanovama poticanjem sindikalnog udruživanja i osnivanjem tijela radničke kontrole. Radnici u njima bi imali uvid u sve poslovne knjige, pravo veta na otpuštanje, pravo na odlučivanje o pitanjima organizacije rada te mogućnost postavljanja osoblja na različite stupnjeve proizvodnog, uslužnog i administrativnog procesa. Slučaj otpuštanja 700 radnika u Holdingu, te problemi u koji su se u Holdingu javili nakon otkaza, pokazuju da je u slučaju restrukturiranja poslovanja gradskih poduzeća i ustanova prije svega potrebno surađivati sa sindikatima i provesti sistematizaciju radnih mjesta.
- Senzibiliziranje javnosti o temama važnim za razumijevanje problematike radničkih prava i sindikalnog organiziranja.
- Poticanje osnivanja radničkih kooperativa i zapošljavanja u njima.
- Prednost pri poslovanju s Gradom i njegovim trgovačkim društvima i ustanovama bi imale kooperative i ona privatna poduzeća u kojima je stupanj poštivanja radničkih prava visoko na listi prioriteta (zabrana prekovremenog rada osim ako to ne zatraži 2/3 radnika uz obavezu plaćanja prekovremenog rada, redovita isplata plaća i svih dodataka na plaću i sl.) te u kojima se radnicima ne uskraćuje pravo na sindikalno udruživanje, kolektivne ugovore i u kojima postoji dijalog sa sindikatima.
- Osnaživanje radnika u smislu sindikalnog udruživanja i postavljanje radničkih kontrola u privatnim poduzećima.
5. Reforma gradskih službi za obavljanje javnih radova te poticanje zadruga
U Zagrebu se svakodnevno odvijaju različiti javni radovi, poslovi, popravci itd. kod kojih Grad mora posezati za privatnim poduzećima – od popravljanja cesta, izvedbi različitih građevinskih radova, do popravaka i narudžbi u različitim gradskim institucijama, zgradama, parkovima i sl. Aktualna vlast se hvali poštenim javnim natječajima, no i na takvim navodno poštenim natječajima još uvijek poslove vrlo često dobivaju isti (podobni) kapitalisti.
Upozoravali smo već 2021. godine da je to posljedica stvaranja monopola, te da se takvi monopoli mogu riješiti jedino tako da se što više poslova obavlja unutar službi i poduzeća u vlasništvu Grada.
Također, Grad Zagreb na javnim natječajima za dobavljače i izvođače radova pod sličnim uvjetima treba preferirati zadruge i poduzeća u radničkom vlasništvu nad poduzećima u klasičnom privatnom vlasništvu. Na taj način Grad bi omogućio velikom broju ljudi da od nužnih izdataka Grada i od svog rada imaju direktne koristi, umjesto da većina sredstava završava u rukama malobrojne ekonomske elite i time se odlijeva iz sustava.
Na transparentnim javnim natječajima treba se uzimati u obzir vlasnička struktura te se za zadruge i poduzeća u radničkom vlasništvu smatrati da imaju najpovoljniju ponudu ukoliko ne odstupaju više od 10% od apsolutno najpovoljnije ponude na natječaju.
6. Besplatan i svima dostupan sustav odgoja i obrazovanja
Odgoj i obrazovanje moraju biti dostupni svima u društvu – bez obzira na platežnu moć. RF se zalaže za javno financiran sustav (besplatno za krajnjeg korisnika) odgoja i obrazovanja od dječjih vrtića do doktorata. Ovo se itekako odnosi na periferne troškove obrazovanja koji su često područje koruptivnih pogodovanja, a koja se prelamaju preko kućnih budžeta.
Temeljni zahtjevi Radničke fronte u tom smislu su:
- besplatni vrtić za sve (u prijelaznom periodu, a usporedo s demokratizacijom upravljanja javnim ustanovama za predškolski odgoj, smanjiti cijene vrtića);
- osigurati sredstva za besplatne udžbenike za sve učenike u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama.
Nadalje, potrebno je povećanje izdvajanja za financiranje prehrane djece i učenika u vrtićima, osnovnim i srednjim školama i gradske subvencije za društvenu prehranu školske djece.
Financiranje, nadogradnja, obnova i osposobljavanje postojećih kapaciteta, odnosno kuhinja i blagovaonica, izgradnja novih, sklapanje ugovora s lokalnim dobavljačima namirnica (OPG i slično, uz uvjete stvaranja zadruga ili udruživanja u njih, radi transparentnosti i lakše kontrole kvalitete nabave) uz izbjegavanje trgovačkih posrednika, radi pomoći lokalnoj poljoprivredi i veće kvalitete nabavljenih namirnica, te smanjenja troškova.
Povećanje obima gradskog financiranja i sufinanciranja za nabavu nastavnih i didaktičkih pomagala, te repromaterijala u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u Gradu Zagrebu, u što bi spadala i pomagala za nastavu informatike i robotike u osnovnim i srednjim školama.
7. Besplatan i dostupan javni prijevoz
Radnička fronta se zalaže za ukidanje naplate u svim vrstama gradskoga prijevoza (tramvaj, autobus i prigradski vlak) za sve.
Ukidanjem naplate javnog prijevoza bi se povećala dostupnost javnog prijevoza, povećalo bi se korištenje javnog prijevoza nauštrb prijevoza osobnim vozilima. Na dobitku bi svakako bio i velik broj stanovnika Zagreba koji ne bi morali više trošiti novac na karte i pokaze (pokaz za nezaposlene iznosi 50 eura mjesečno), kao ni ponižavati se, strepeći od kontrole, dok su prisiljeni švercati se.
Iz godine u godinu broj putnika ZET-a je u padu i taj trend se nije promjenio u četiri godine nove vlasti. Tražimo da se puno snažnije podrži jačanje javnog prijevoza – kroz besplatno korištenje za krajnje korisnike, kroz jačanje voznih redova, posebno prema kvartovima izvan šireg centra grada.
8. Besplatne knjižnice i muzeji
Radnička fronta se zalaže za ukidanje članarine u knjižnicama. Time bi se knjižnice učinile dostupnije svima (naplaćivala bi se samo zakasnina kako bi ljudi bili disciplinirani u vraćanju knjiga uz povremene godišnje oproste dugovanja) te bi se na taj način poticalo posuđivanje i čitanje knjiga. Također, treba voditi računa o tome da u novije vrijeme knjižnice sve više funkcioniraju ne samo kao mjesto gdje se posuđuju knjige i čitaju novine i časopisi, nego kao javni prostor gdje se može koristiti internet, organizirati razni susreti, prezentacije, tribine, izložbe, manji koncerti i sl. Kako bi sve te usluge bile dostupnije svima članarine treba ukinuti.
Također, zalažemo se za širenje mreže gradskih knjižnica, kao i veću frekvenciju posjete mobilnih knjižnica (bibliobusa) u ona naselja koja nemaju knjižnicu.
Širom zemlje pokazalo se kako tokom Noći muzeja itekako postoji interes za muzejima, koji tokom godine obično, osim kod pojedinih razvikanih izložbi (na koje obično ide samo intelektualna i umjetnička elita), stoje prazni. Kako bi muzeji postali pristupačniji svima – bez obzira na novac – zalažemo se da se ukine naplata muzejskih ulaznica. Tako nešto nije neviđeno u svijetu - istaknimo samo primjer (mnogih) muzeja u Londonu ili Washingtonu.
9. Pokretanje mreže gradskih restorana u kojima će se spremati hrana lokalnih proizvođača, s djelomično subvencioniranim cijenama, bez profita
Smatramo da je u svim gradskim četvrtima nužno osigurati mjesta gdje će se moći pojesti najmanje jedan kvalitetan topli obrok dnevno po cijeni koju će većim dijelom (min. 50%) subvencionirati Grad Zagreb. Zbog nedostatka vremena i/ili novca, veliki broj radnika, nezaposlenih, umirovljenika ili mladih prisiljen je hraniti se nezdravo, neraznoliko i po previsokim cijenama, što u konačnici dovodi do ozbiljnih kardiovaskularnih, gastrointestinalnih i drugih kroničnih bolesti, uključujući pandemiju debljine.
Starije generacije će se nerijetko s nostalgijom prisjetiti popularnih radničkih menzi u sustavu društvene prehrane koji je funkcionirao diljem Jugoslavije, uključujući Zagreb, i koji je dolaskom nove vlasti 90-ih u potpunosti raspušten, a nekretnine su rasprodane podobnima po bagatelnim cijenama. Otada se rastuća vojska najsiromašnijih upućuje u mali broj pučkih kuhinja, najčešće u vlasništvu Crkve, čija je ponuda nutricionistički uglavnom oskudna.
Smatramo da je zdrava prehrana opće društveno dobro i da treba biti podjednako dostupna i onima koji nemaju mogućnosti osigurati si tri redovna i kvalitetna obroka dnevno.
Pokrenut ćemo mrežu gradskih restorana u kojima će se spremati hrana pribavljena od lokalnih proizvođača, a cijene biti djelom subvencionirane i određene prema troškovnom principu (bez profita).
10. Otvaranje kvartovskih socijalnih dućana
Radnička fronta se zalaže za otvaranje kvartovskih socijalnih dućana u vlasništvu Grada, što bi podrazumijevalo pokretanje javnih natječaja za nabavu voća i povrća preko zadružno povezanih OPG-ova, uvođenje dnevnog rada tih dućana, zapošljavanje bar 2 radnika po dućanu koji bi bili gradski radnici, subvencioniranu nabavu jednom tjedno korisnicima socijalne pomoći bez prihoda, osnovnu košaricu besplatno jednom tjedno, uključujući voće, povrće, higijenske potrepštine, igračke za djecu. Kupnja/nabava namirnica obavljala bi se uz predočenje socijalne iskaznice. Subvencionirane cijene za stanovnike s niskim primanjima (do 60% subvencije Grada) uz predočenje potvrde o primanjima i izjavu od Centra za socijalnu skrb o dohodovnom cenzusu po članu kućanstva.
11. Poboljšana željeznička veza s vanjskim dijelovima grada
Gradsku i prigradsku željeznicu treba bolje integrirati s autobusnim i tramvajskim linijama te povećati broj stanica za određene linije kako bi ih veći dio Zagrepčana mogao koristiti. Prijevoz brzim prigradskim linijama treba postati prvi način za prijevoz kada se ide na duža putovanja s istoka na zapad Zagreba i sl.
Također je potrebno raditi na povezivanju javnog prometa i biciklističkog prometa – dopuštajući unos bicikala u tramvaje, vlakove i autobuse ili predviđajući za njih posebna mjesta s vanjske strane vozila (kao npr. u Los Angelesu ili San Franciscu).
12. Otvaranje mreže omladinskih kulturnih centara po zagrebačkim četvrtima
Mladi u Zagrebu nemaju gdje izaći. Prisiljeni su “visiti” po skupim kafićima. Potrebno je obnoviti omladinske kulturne centre i Studentski centar, te omogućiti mladima da se u tim prostorima druže, kreativno izražavaju, organiziraju i povezuju. Kulturni centri su temelj organiziranja, učenja i osnaživanja mladih generacija koje danas nemaju društvenu potporu za najvažnije - vlastiti napredak. Šalje se poruka da su jedino bitni vlastita dobrobit i materijalni osobini dobitak. Mreža omadinskih kulturnih centara prvi je korak prema jačanju generacije koja je suočena s mnogim izazovima koje prethodne generacije nisu imale. Omladinski kulturni centri bili bi temelj za aktivističko djelovanje mladih, stoga bi prostore u njima trebali imati i postojeće udruge koje se bave borbom protiv klimatskih promjena, te istraživanjem alternativnih načina života.
Možemo je u svojem programu najavio pokretanje Centara za mlade po zagrebačkim kvartovima. Umjesto kvartovskih Centara za mlade, koji bi uzor mogli imati u nekadašnjim Omladinskim kulturnim centrima, gradska vlast je fokus stavila na par ekskluzivnih projekata u centru grada, poput novog kompleksa Paromlin, te na kulturne programe koji su festivalskog karaktera i koji nisu vezani uz konkretne prostore s ciljem da ih se institucionalno razvija upravo kao prostore mladih i za mlade.
Radnička fronta traži da gradska vlast u najvećem i najbogatijem gradu u državi u svim većim kvartovima osigura alternativne prostore za mlade i da ih institucionalizira kao hibridne gradske ustanove. To znači da grad financira hladni pogon i osigura određena sredstava za programe, a mladi dobiju mogućnost ne samo kreirati sadržaje već i da navedenim centrima demokratski suupravljaju.
Pokretanje Centara za mlade mora postati prioritet svake vlasti koja se naziva lijevom i koja mladima želi pružiti alternativu konzervativnoj indoktrinaciji ili konzumerističkom zatupljivanju.
13. Podizanje naknada za oglašavanje u javnom prostoru (postavljanje ploča s natpisom, plakata, reklama i reklamnih panoa)
Danas je grad prepun reklama, reklamnih panoa, plakata koji nas pozivaju na potrošnju i promoviraju potrošački životni stil. Reklame ponekad čak ograničavaju vidno polje i stvaraju klaustrofobičnu atmosferu, kao što je to primjerice slučaj s lijepljenim reklamama na javnom prijevozu. Jumbo plakati vozače dekoncentriraju i nameću se u javnom prostoru na sve moguće načine. Grad je potrebno osloboditi od tog reklamnog nasilja i otvoriti urbanistički za slobodne šetnje gradom bez “bombardiranja” neželjenim porukama. Reklame možda ne možemo ukinuti ali svakako treba komercijanom cijenom ograničiti reklamokraciju.
14. Raskid svih planova s Rimac Automobilima
Radnička fronta tražiti će raskidanje svih ugovora s poduzetnikom Matom Rimcem koji obilato koristi javna sredstva, bez ikakve koristi za širu zajednicu. Projekt koji je planiran, a rokovi višestruko probijani - 700 robotaksija - čak i kada bi se ostvario ne bi imao pozitivan utjecaj na promet u gradu Zagrebu. Radnička fronta će se boriti protiv osnivanja i prijenosa prava građenja na gradskom zemljištu za Rimčev Centar mobilnosti koji je bio predviđen na zelenoj površini na Savi, kod studentskog doma Stjepan Radić, kao i za projekt koji bi, kada bi se uopće ostvario, dodatno zakrčio uništene zagrebačke prometnice. Zagreb neće biti testni poligon za vozila koja sama sobom upravljaju. Tehnologija još uvijek nije razvijena, ne želimo ugrožavanje sudionika prometa i svih stanovnika. Pozivamo da se problemi s prometom u gradu Zagrebu počnu rješavati po formuli 0% Rimac, 100% javni prijevoz.