Zašto bogati ne plate za krizu?

Zašto bogati ne plate za krizu?

U zadnje vrijeme raspravlja se o tome tko bi trebao u većoj mjeri podnijeti „teret krize”. Vlada teret krize svaljuje na leđa najslabijih, dok porezne olakšice priprema onima koji ionako ne stoje loše. Nova porezna reforma koju su najavili tako će najviše pogodovati onima koji imaju plaće veće od 30.000 kuna bruto, a smanjit će se i porez na dobit koja je ionako među najnižima u EU. Istovremeno će Vlada od iduće godine minimalnu plaću povisiti tek za 150 kuna, naravno pravdajući se da više nije moguće, zbog loše privredne situacije.

Istraživanje HNB-a “Distribucija imovine kućanstava u Hrvatskoj” pak pokazuje da je nejednakost u raspodjeli financijske imovine veća od nejednakosti u raspodjeli realne imovine ili dohotka (S 2, str. 8). Drugim riječima, ideja Radničke fronte koja je izazvala buru reakcija upozorivši da je u krizi potrebno preraspodijeliti sredstva onih koji na bankama drže iznose veće od 100 tisuća eura je korak u pravom smjeru – postoje ogromne nejednakosti u raspodjeli financijske imovine. U bankama 1,7% najbogatijih drži preko 45% ukupnog bogatstva.

Jasno je kako će takvi prijedlozi naići na oštro protivljenje zbog jakih interesa banaka i krupnog kapitala, posebno financijskog. Tome će se protiviti, kao i do sada, svi oni koji zarađuju od kapitalnih transakcija i makinacija s dionicama na temelju insajderskih informacija, oni koji drže u rukama razne otvorene i zatvorene fondove i slično, te će to pravdati potrebom razvoja nerazvijenog financijskog tržišta.

Web 02.11.20

Treba uz to napomenuti da bi ekstremno visoke vrijednosti bogatstva trebalo ne samo oporezovati, već i provjeriti izvore i način stjecanja, porijeklo toga bogatstva. Neki dan je Sabor raspravljao o prijedlogu za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije o preinakama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije prema kojima će se omogućiti uzajamno priznavanje naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje imovine, dok se takav zakon o porijeklu imovine u nas stavio van snage upravo 1990. godine kada i počinje pljačkaška pretvorba i privatizacija. Pojednostavljeno, sumnjivu imovinu Talijana i Danaca ćemo zamrzavati i oduzimati, kao što će i oni zamrzavati i oduzimati imovinu naših kriminalaca, no istu stvar nećemo raditi i s domaćim kriminalcima. Još jedan primjer „dvostrukih kriterija” u preslikavanju EU legislative na domaću legislativu. 

Radnička fronta stoga se zalaže za vraćanje Zakona o ispitivanju porijekla imovine, te progresivno oporezivanje financijske imovine.

Za društvenu većinu, a ne bogate elite!