Parlamentarni rad

Odgovor Andreju Plenkoviću (novi šalabahter premijeru)

  • 25. 11. 2021.
  • Piše: Radnička fronta

Premijer mi je jučer rekao da se „uozbiljim” jer ne možemo govoriti o tome da se odlučio na „utrku prema dnu”, kad su u mandatu njegove vlade porasli zaposlenost, plaće, mirovine, socijalna davanja, BDP, izvoz, investicije…

260489171 10159543400373058 2268795465157659510 n

 

Dobar HDZ-ov rejting počiva na tome da manipulira statistikom, zato je potrebno odgovoriti na ove lažirane podatke koje HDZ-ovci čitaju uporno sa svojih šalabahtera.

1. Zaposlenost – HDZ manipulira brojem zaposlenih jer navode broj osiguranika, a on nije isti kao i broj zaposlenih. Tako navode desetke tisuća ljudi više – oni nisu zaposleni iako su osiguranici [1].

Istina je to da imamo jednu od najnižih stopa zaposlenosti u EU [2] samo 66,9%, dok je EU prosjek 72.4%. U Hrvatskoj skoro milijun radnosposobnih ljudi nije zaposleno [3]!

No i to nije prava slika jer je ta „niska nezaposlenost” povezana s najvažnijom činjenicom – tom da je 17,6% radnosposobnog stanovništva iselilo (EU prosjek je 3,3%) - [4].

2. Plaće – Hrvatska ima neke od najnižih plaća u EU, naše plaće su rasle neznatno u odnosu na plaće u EU. Hrvatska je u skupini zemalja u EU s najnižom minimalnom plaćom [5], a ta je plaća skoro najmanje rasla između 2011. godine i 2021. godine u odnosu na sve druge zemlje EU [6].

Premijer se pohvalio i rastom minimalne plaće, a često se hvali s i dosegnutim udjelom od 60% minimalne plaće u prosječnoj plaći. Minimalna plaća u odnosu na bruto medijalnu jest u postotku porasla, no to je zato jer mi imamo niske i prosječne plaće. Naša prosječna i slovenska minimalna plaća su gotovo jednake.

3. Mirovine – mirovine su neznatno rasle, s posljednjim usklađivanjem 2,46%, ali u odnosu na inflaciju (3,8%) i poskupljenje cijena osnovnih proizvoda umirovljenici to nisu niti osjetili. Prosječna je mirovina u prosincu 2020. godine iznosila 2.566,56 kuna [7]. Udio mirovine u plaći je samo 39,1%, dok je neto stopa mirovine u EU 52%. Početkom 2021. je taj udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći pao na samo 37,4%! Više od 52% umirovljenika je s mirovinom ispod linije siromaštva.

4. Siromaštvo – Hrvatska je 8. najgora zemlja u EU prema broju ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti [8]. Stopa rizika od siromaštva u RH % iznosi 18,3% [9]. To je skoro milijun ljudi.

Osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji je 7,3 %. 6,6% si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. 48,6 ne mogu si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće. 7,9% ne mogu si svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent. 51,7 % ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak. 15,7 kasne s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita).

Hrvatska je treća najsiromašnija zemlja u EU.

5. BDP – Imamo jedan od najnižih rasta BDP-a po glavi stanovnika u EU. 2020. godine niži rast od nas su imale samo Bugarska i Grčka [10].

Hrvatski je BDP per capita od 2011. do 2020. narastao samo 1182 eura, Mađarski 3576 eura, Rumunjski 4529 eura, Slovenski 4741 euro, a Slovački 3770 eura. Dakle, praktički su sve te zemlje imale najmanje duplo veći rast BDP od nas odnosno naš rast je bio duplo sporiji, što znači da smo zaostajali duplo u rastu BDP-a od svih usporednih zemalja.

6. Izvoz – kada se Plenković hvali izvozom, onda bi ga trebalo upozoriti da povećani izvoz ne znači puno, već da je potrebno gledati vanjskotrgovinsku i platnu bilancu - a tu smo u deficitu većinu vremena, zbog čega nam i raste vanjski dug. Osim toga treba gledati i strukturu izvoza - mi gasimo izvozne industrije odnosno proizvodnju koja je sofisticiranija, a izvoz nam raste uglavnom zbog porasta turizma.

7. Investicije - što se tiče ukupnih investicija, možda najbolja aproksimacija jest Gross capital formation ili bruto domaće investicije i tu jest razvidan trend rasta koji prati laganu konjunkturu od 2014. nadalje, s padom u 2019. godini i ponovnim rastom u 2020. godini, no ono što je zanimljivo jest da razina investicija odnosno njihov udio u BDP-u još nije dosegao razinu iz pretkrizne 2008. godine [11], a tu se mora istaknuti i to da su u toj 2008. godini ukupne investicije (privatne i javne) bile veće nego što je ukupan iznos koji je Hrvatska povukla iz EU fonodova u razdoblju od 20014-2020. godine [12], odnosno ukupne investicije u 2008. godini (bez sredstava iz EU fonodova kojih tada nije bilo) poprilično veće su nego su bile investicije u 2020. godini sa sredstvima iz EU fondova.