Parlamentarni rad

Prijedlog zakona o porezu na digitalne usluge

  • 20. 01. 2021.
  • Piše: Radnička fronta

 

RF je u ponedjeljak u saborsku proceduru poslao Prijedlog zakona o porezu na digitalne usluge.

Velike digitalne tvrtke su prvaci u utaji poreza, poznate su porezne prevare poput „Dvostrukog Irca” i „LuxLeaks” u kojima su sudjelovali i istaknuti političari poput Jean Claude Junckera, a putem kojih je se godišnje štitilo od poreza stotine milijardi korporativnih američkih dolara.

Prema istraživanju posebnog odbora Europskog parlamenta za financijski kriminal iz 2018. godine, Apple je vjerojatno u razdoblju 2015.-2017. godine platio tek 0,7% poreza na dobit u EU. Između 2010. i 2019. šest digitalnih divova je u inozemstvu (izvan SAD-a) prijavilo preko 700 milijardi dolara dobiti, ali je platilo samo oko 60 milijardi eura poreza u inozemstvu. Prema procjeni Europske komisije za 2018., u EU-u se digitalne tvrtke oporezuju po prosječnoj stopi od 9,5%, a tradicionalna poduzeća po stopi od 23%.

No nije riječ samo o ilegalnoj utaji poreza već često o legalnim oblicima zbog zastarjelih načela oporezivanja, koja se temelje na poslovnim modelima s početka 20. stoljeća. Pravo države da oporezuje dobit te tvrtke povezano je s fizičkom prisutnošću firme (ili podružnice) u određenoj zemlji, a dok generiranje vrijednosti nije fizički ograničeno.

Primjerice, Facebook zarađuje od oglašavanja u Hrvatskoj i prodaje informacija o korisnicima koji su iz Hrvatske, no porez neće na te digitalne usluge ne plaća u Hrvatskoj jer se porez na dobit u Hrvatskoj plaća samo ako se tvrtka ili njezina podružnica nalaze u Hrvatskoj. Zbog potrebe pravednijeg oporezivanja digitalnih korporacija u EU, Europska komisija je 2018. godine pripremila Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga koji na razini europske Unije uvodi porez na digitalne usluge, no u ožujku 2019. prijedlog je blokiran zbog protivljenja zemalja s niskim porezom. Nakon odbijanja prijedloga, mnoge su države članice EU odlučile uvesti porez na digitalne usluge na nacionalnoj razini (Francuska, Italija, Austrija, Velika Britanija, Poljska, Mađarska), a uvođenje zakona se planira u još 6 zemalja. Radnička fronta ovaj je prijedlog pripremila u suradnji sa slovenskom parlamentarnom strankom Levica.

Republika Hrvatska se o inicijalnom Prijedlogu direktive uglavnom pozitivno odredila, no do danas nije donesen niti jedan konkretan prijedlog, stoga je Radnička fronta pripremila Prijedlog zakona o porezu na digitalne usluge koji predlaže uvođenje poreza na tri vrste digitalnih usluga.

Prvo su usluge oglašavanja usmjerenog na korisnike sučelja. Drugo su usluge posredovanja - stavljanja sučelja na raspolaganje korisnicima bilo zbog povezivanja korisnika i njihove interakcije, bilo zbog razmjene robe ili usluga između korisnika. I treće su usluge prodajepodataka o korisnicima sučelja.

Zakon nema za cilj oporezivati prihode malih i razvojnih digitalnih tvrtki. Porez se odnosi samo na tvrtke s godišnjim prihodima od preko 750 milijuna eura na globalnoj razini i godišnjim prihodima od oporezivih digitalnih usluga s izvorom u Hrvatskoj od preko 1.1 milijun kuna. Porezna stopa iznosi 7% bruto prihoda koje je tvrtka ostvarila u poreznom razdoblju jedne kalendarske godine s digitalnim uslugama čiji je izvor u Hrvatskoj.

Smatra se da prihodi od digitalnih usluga dolaze iz Hrvatske kada se korisnikov uređaj nalazi u Hrvatskoj prilikom korištenja oporezivih usluga. Mjesto uređaja određeno je IP adresom (adresom internetskog protokola) ili drugim načinima geolociranja, ako je ta metoda preciznija.

Porezna uprava bi tek trebala prikupiti sve podatke, ali predviđa se da bi se prihodi državnog proračuna zbog uvođenja ovog poreza mogli povećati za oko 150 milijuna kuna.
Digitalne su korporacije evoluirale u najveće svjetske tvrtke u posljednja dva desetljeća, a globalna kriza povezana s izbijanjem epidemije COVID-19 uopće nije utjecala na njih. U drugom kvartalu 2020. godine Amazon je zabilježio rast prihoda od 40%.

Osnovni cilj Poreza na digitalne usluge je osigurati dodatna proračunska sredstva primjerice za jačanje javne telekomunikacijske infrastrukture, poznato je da Hrvatska ima jedan od najsporijih interneta u EU.

Drugi cilj zakona je osigurati ravnomjernije oporezivanje malih i velikih digitalnih poduzeća oporezivanjem velikih digitalnih poduzeća koja su u povijesti uživale nesrazmjerne porezne olakšice.

Treći cilj prijedloga zakona je uvođenje ravnomjernijeg oporezivanja tradicionalnih tvrtku koje proizvode fizički opipljive proizvode te usluge, kao i digitalnih poduzeća koja pružaju nematerijalne digitalne usluge.