Autor/ica: Radnička fronta
Radnička fronta je u ponedjeljak, 25.9. u Hrvatskom saboru predstavila svoj Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine koji su uputili Vladi. Na konferenciji za medije govorili su Hrvoje Štefan i Katarina Peović, članovi Radničke fronte. Naglasili su da u hrvatskom društvu postoji visok konsenzus oko uvođenja ovakvog zakona koji je ukinut 1990. godine, netom prije promjene vlasti čime je otvorena mogućnost nezakonite privatizacije u 1990-ima i kasnije. Privatizacija ne samo da nije bila legitimna (jer se ne može opravdati predavanje onoga što je pripadalo svima u privatne ruke manjine), nego u većini slučajeva nije bila niti legalna (tj. izvedena po tadašnjim zakonima). Državna revizorica za vrijeme vlade Ivice Račana, Šima Krasić, početkom 2000-tih pokazala da je, među istraživanim predmetima, bilo oko 95% privatizacija u kojima su uočene različite nepravilnosti.
Prema provedenom Istraživanju o stanju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj iz 2019. godine čak je 83% onih koji bi podržali zakon koji bi omogućio utvrđivanje načina stjecanja imovine bez roka zastare od 1990. godine do danas. Jednako tako podržali bi i oduzimanje sve imovine za koju se ne bi moglo utvrditi porijeklo u korist Državnog proračuna RH.
Objasnili su da je intencija ovog zakonskog prijedloga o ispitivanju porijekla imovine da ga se poveže sa RF-ovim prijedlogom novog poreznog oblika – poreza na neto bogatstvo.
Naime, s obzirom da Hrvatska praktički ne oporezuje imovinu (kako u njezinom vlasništvu, tako i u transferu – jer nema poreza na nekretnine, porez na nasljedstvo također nije adekvatno reguliran), to znači da nema razvijen sustav za utvrđivanje vlasništva i vrijednosti imovine, pa time niti sustavno razvijene mehanizme i procedure za utvrđivanje porijekla i zakonitosti stečene imovine.
Kada bi se uveo porez na bogatstvo tada bi porezne vlasti imale obavezu sistematično i na redovitoj godišnjoj osnovi utvrđivati vlasništvo imovine 1% najbogatijih kućanstava i njezinu vrijednost. Ispunjavanje te zadaće omogućilo bi puno jednostavniju i sistematičnu provjeru legalnosti navedene imovine.
Hrvatska siva ekonomija se procjenjuje na oko 4 milijarde eura godišnje (za 2021 godinu), a od toga je gruba aproksimacija da do 1.5 milijardi eura godišnje završava u džepovima tj. kao nekontrolirana imovina malobrojnije elite poduzetnika, političara i uglednih članova društva (doktora, sudaca…). Kada bi bila uspostavljena sustavna provjera imovine najbogatijih tada bi se puno lakše utvrđivao nesrazmjer između prijavljenih dohodaka i primitaka i neopravdano visoke vrijednosti imovine.
Također su priopćili da će od opozicije skupiti potpise za uvrštavanje ovog prijedloga zakona u prosincu, te će se tako omogućiti saborska rasprava po ovom pitanju.