Gospodarenje otpadom ili kako EU pomaže sebi čak i kad prividno pomaže nama

Na današnjoj sjednici Odbora za gospodarski razvoj rotacijski je zastupnik RF-a postavio pitanje o EU fondovima u kontekstu gospodarenja otpadom. Naime, Zagreb će ubrzo morati u potpunosti restrukturirati sustav gospodarenja otpadom* i tu će uskočiti i EU koja će osigurati 85% sredstava za to (to su sredstva od spremnika za odvojeno skupljanje smeća do kamiona).
Kod ovog se pitanja opet ispostavilo da periferne i nerazvijene evropske zemlje poput Hrvatske, čak i kad mogu dobiti iz EU fondova ogromna sredstva za korisne stvari (npr. za ekološkije i održivije gospodarenje otpadom), zapravo u čitavoj priči s EU fondovima gube, što je teza koja je davno iznesena**.

O čemu je, naime, riječ? Prvo da kažemo da nema sumnje da je način gospodarenja otpadom kakav sad imamo neodrživ, štetan, skup i ekološki katastrofalan. Stvari se tu moraju mijenjati i nema nikakve dvojbe da moramo ići prema odvajanju otpada, recikliranju, kompostiranju, upotrebi sirovina iz otpada itd.***

Kako je tu riječ o ogromnim troškovima, iako će se oni bar dijelom moći pokriti iz sredstava koja će se dobiti prerađivanje sirovina iz otpada (procjene Zelene akcije su da bi se tako moglo godišnje dobiti 150 milijuna kuna, dok je mišljenje gradske uprave, po podacima koje su danas iznijeli na rečenom odboru, da bi se tako moglo dobiti uvrh glave 50 milijuna kuna godišnje), nema sumnje da će i sredstva iz EU fondova dobro doći (ostatak će morati namaći država i lokalna vlast).

Međutim, dok je to u konkretnom slučaju pozitivno (dobro je što će se gospodarenje otpadom poboljšati i dobro je što ćemo veći dio novca za to moći dobiti iz EU fondova), zagrebe li se malo ispod površine, doći ćemo do klasične podvale koja stoji ispod svega - a to je da sistem EU fondova zapravo služi pogodovanju kapitalu razvijene jezgre zapadne Evrope (u zemljama poput Njemačke, Austrije, Nizozemske i sl.).

Kao prvo, Hrvatska i dalje više uplaćuje u EU, nego što od nje povlači iz EU fondova**** - i nikako nije jedina periferna zemlja kod koje je to slučaj. Dakle, sav novac koji "dobivamo" zapravo je ionako naš novac. Samo što ovako Bruxelles kontrolira za što ćemo ga dobiti i kako ćemo ga trošiti.

Drugo, novac iz EU fondova će vjerojatno, prema riječima gradske uprave na današnjem Odboru za gospodarski razvoj, doći kroz predfinanciranje - to konkretno znači da će Grad Zagreb prvo morati dići kredit, a da će naknadno dobiti povrat tih sredstava. Kvaka je, naravno, u tome što Grad Zagreb kredit u principu može dići samo od privatnih stranih banaka (95% "naših" banaka su zapravo u vlasništvu zapadnoevropskih banaka) - što, jasno, pogoduje kapitalu spomenute razvijene zapadnoevropske jezgre.

Treće, predstavnicima gradske uprave na današnjoj sjednici rotacijski je zastupnik RF-a postavio pitanje što predviđaju tko će dobivati javne natječaje za nabavu svega toga (od kantâ nadalje) što će se financirati iz EU fondova. Oni su prvo, naravno, održali poznati govor o tome da smo na zajedničkom tržištu EU, da su svi iz EU na tim natječajima jednaki itd., što je sve potpuno jasno i poznato. Napomenuli su i da postoje mnoge strane firme (npr. iz Italije) koje su jako zainteresirane za Zagreb u kontekstu restrukturiranja gospodarenja otpadom (koje uvjetuje EU) s obzirom da je Zagreb veliko tržište, da će reforme biti ogromne i da je tu potencijalno ogroman profit (od nabavke kantâ preko kamionâ, sortirnih linija pa nadalje).

No prema procjenama gradske uprave prema dosadašnjim iskustvima najvjerojatnije je da će najveći dio takvih poslova (za nabavku različite opreme za odvoz i preradu otpada) dobiti upravo strane firme - iz Njemačke i drugih zemalja. Čak i kad posao npr. nabave spremnikâ za smeće dobiju domaće firme, tu se zapravo često radi o firmama koje te kante uvezu izvana. Predstavnici gradske uprave su to začinili uobičajenom floskulom da "naše firme moraju biti konkurentne" (ali problem je u tome što je to zapravo nemoguće jer su zapadne zemlje puno razvijenije, ekonomije su im jače, poticaji su veći - a na slobodnom tržištu uvijek pobjeđuje jači).

Jasno je o čemu se tu radi. Iako treba u potpunosti promijeniti način gospodarenja otpadom u Zagrebu i iako je iz uske perspektive korisno da će Zagreb za to dobiti sredstva iz EU fondova, potpuno je jasno da se i ovdje, gledamo li sve iz šire perspektive, opet radi jednostavno o tome da su EU fondovi zapravo naša sredstva (plaćena EU kroz godišnju članarinu) koja se koriste da bi davala poticaje dominantno kapitalu iz već razvijenih zapadnoevropskih zemalja.

A Hrvatska će i dalje ostati nerazvijena periferna zemlja - tek eventualno nešto ekološki osvještenija.

Mate Kapović (trenutni rotacijski zastupnik RF-a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba)

-----

* Što će biti i tema naredne tematske sjednice Gradske skupštine: http://web.zagreb.hr/…/2…/sjednice_skupstine_2017.nsf/CPDNW…

** https://radnickafronta.hr/…/575-realan-pogled-na-eu-mitovi-…
*** http://radio.hrt.hr/…/zagrebacki-lijevi-blok-upozor…/157901/
**** http://www.jutarnji.hr/…/vise-novca-dajemo-u-eu-ne…/6729255/