Članci

Ko (će) to more (na Žnjanu) platit?

  • 19. 01. 2021.
  • Piše: Jure Kaliterna

"Tužna, beskrajna neinformiranost" – tako je Dalmatinski portal u članku 'Tjedni pregled' od 18. siječnja opisao protivljenje Radničke Fronte namjeri Vlade o davanju prostora splitskog Žnjana u koncesiju. Autor članka trebao bi prije svega samoga sebe bolje informirati, što mu je jedan od osnovnih poslova u novinarskom zanatu, pa na samom početku svog osvrta na tjedna zbivanja ne bi trebao navesti da je Split "dobio sustav nemaštovita naziva GIS". Naime, radi se o pukoj kratici za 'Geographic Information System'! Što je to? Uglavnom, to je platforma za prikupljanje, prikaz i analizu podataka o prostoru na kugli zemaljskoj, koja omogućuje i vizualizacije pomoću mapa, 3D tehnologije itd., što je možda novost za Split i neke druge jedinice lokalne samouprave RH, uz čast iznimkama, ali ima već 15-ak godina, možda i više, otkako to nije nikakva novost u EU, pa bi se za maštovitost ili nemaštovitost naziva 'GIS' trebalo nekom drugom obratiti, ali bolje ne jer bi takvo pitanje vrlo izgledno ponijelo titulu jedne od "najvećih budalaština" ikad.

Autor 'Tjednog pregleda' ocjenjuje "nategnutim povodom" negativnu reakciju RF-a na davanje Žnjana u koncesiju, nazivajući to "hrpetinom stereotipa". Jedna smo od rijetkih, ako ne i jedina politička opcija u Hrvatskoj, koja se protivi tvrdnjama da je država loš upravitelj ili da županije, gradovi i općine trebaju prodavati ili davati u koncesiju svoje javne prostore. Iako smatramo da se zaista loše upravlja na gotovo svim razinama, i dalje smo uvjereni da država i ostale javne institucije mogu i moraju samostalno i kvalitetno upravljati vlastitim resursima. RF ima takav stav, bez obzira naziva li ga netko stereotipom ili bilo kako drugačije, a Žnjan nam nije nikakav nategnuti povod, pogotovo zbog svih zbivanja oko tog prostora.

Zašto RF izražava nepovjerenje u koncesiju na Žnjanu? Nakon obavijesti Vlade o namjeri davanja koncesije na 218.322 m2 pomorskog dobra Uvale Žnjan, odmah je uslijedila pozitivna i radosna reakcija iz HDZ-a. 'Opečeni i na hladno puše', pa kad stignu takve i slične radosne vijesti iz redova vladajuće stranke, odmah padaju na pamet brojne interesantne situacije oko prodaja i iznajmljivanja, kao što je ona u kojoj je visokopozicionirani dužnosnik iz te stranke sudjelovao prvo u razdvajanju javne pošte i telekomunikacija, zatim u privatizaciji telekomunikacija, da bi onda postao jedan od šefova iste privatizirane telekomunikacijske kompanije, koja se novom vlasniku vjerojatno u rekordnom roku isplatila kao investicija, pa se nakon svega ovaj zaposlio i kod samog vlasnika, ali eto - 'sve po zakonu'...

Je li na prostoru Žnjana, ali i na brojnim drugim lokacijama širom Hrvatske, 'sve po zakonu' kod utvrđivanja granice pomorskog dobra, odnosno jesu li te granice ispravne, nisu sigurni ni pojedini pravni stručnjaci, kao npr. Branko Kundih, koji je 2017. bio imenovan članom Stručnog povjerenstva za raspravu o tekstu Nacrta prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a u jednoj od svojih nedavnih analiza pored ostalog ističe: "U zakonodavnom neredu kojeg smo sami stvorili, kako vidimo, teško možemo dati suvisli odgovor i u slučaju kada se radi o nespornom pomorskom dobru." Isti pravni stručnjak, inače i sam pomorac, upozorava da kod davanja koncesije na pomorskom dobru u RH godinama postoji sukob Zakona o koncesijama, Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru, čime je povrijeđen jedan od ključnih ciljeva, a to je ostvarenje najučinkovitijeg korištenja javnih sredstava. Zato preporučujemo novinarima da se bolje informiraju ili možda kontaktiraju upravo Kundiha, posebno zbog njegovog zaključka: "S punom odgovornošću tvrdim da do danas nismo jasno definirali pojmove i donijeli jasne kriterije u postupku utvrđivanja i određivanja granica pomorskog dobra."

 

znjan rambo amedeus

 

'Nevolje po Žnjanu' počele su prvim nasipavanjem mora uoči Mediteranskih igara u Splitu, održanih 1979. godine, što je nastavljeno prije dolaska Pape Ivana Pavla II. u Split 1998. kada je žnjanski plato dobio svoj sadašnji oblik. Bivši pomoćnik ministra obrane Ljubo Ćesić Rojs bio je optužen da je u sklopu priprema za dolazak Pape nezakonito nabavio robu u vrijednosti od 2.3 milijuna kuna za 66. pukovniju - Zadrugu za izgradnju prometnica, a zatim je umirovljeni general Ćesić tužbom tražio od države 35 milijuna kuna na ime duga za cestogradnju na Žnjanu!?! Iako je bivši ministar obrane Andrija Hebrang pred sudom potvrdio da je 66. pukovniji naredio gradnju platoa, u pravosudnim zavrzlamama se na kraju svega ispostavilo da 'Pukovnija-Zadruga' nije bila u sastavu Oružanih snaga RH, pa nije niti mogla biti izabrana izravnom pogodbom, nego je trebala biti provedena javna nabava, a Grad Split je naposljetku u razdoblju od 1998. do 2008. plaćao kredit za zemljane radove na Žnjanu. Prema bilo kojem zakonu od 1992. godine, takva je gradnja zahtijevala barem građevinsku, ako ne i lokacijsku dozvolu, ali osim što znamo da je plato na morskom temelju, nema tragova na kojem je pravnom temelju izgrađen.

Granica pomorskog dobra, postupak davanja koncesije na pomorskom dobru, kao i zakonitost samog postojanja žnjanskog platoa s obzirom na to tko je i kako stvorio toliku zemljanu površinu - nejasni su i sumnjivi!?! Kad tome dodamo da je Grad Split na prostorno planiranje Žnjana u proteklih 15 godina potrošio više od milijun kuna, od čega polovicu na natječaj zaključen 2018. u kojem nije ni shvatio ozbiljno prijedlog da tamo bude park-šuma, zatim i postavimo pitanje kako uopće davati u koncesiju nešto što još nije infrastrukturno sređeno, onda nam možda i ne preostaje ništa drugo, nego citirati Rojsa: "Tko je jamio - jamio je"!?!

U kritici koncesije za Žnjan, RF-u još nedostaje fraza "ko to more platit", zaključuje novinar Dalmatinskog portala radi stila same kritike, vjerojatno zato što razvoj Splita uspoređujemo sa stihovima iz nekih pjesmama; "Cvit mediterana", "Na Merjan su drače" i "Nek' ti kušin bude stina", a pritom nažalost konstatiramo da 30 godina grad nazaduje u gotovo svim sferama. Slažemo se, već odavno ne stoji niti je više prikladna uzrečica - "ko to more platit", nego eventualno još samo - "ko će platit"...!?!

Foto:

"Rambo Amadeus gleda park-šumu na Žnjanu"

- Arhitektonski kolektiv d.o.o., prijedlog s natječaja Grada Splita na izložbi "Turizam van pameti", HULU, Split, 2019.

Izvori:

https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/pregled-tjedna--sto-ako-nam-i-grad-jednog-dana-prepise-na-punicu-/86148

https://www.udruga-gradova.hr