Autor/ica: Radnička fronta
Na današnji dan, 31.10, obilježava se Svjetski dan štednje. Tom prigodom Hrvatska narodna banka već tradicionalno hrvatsku javnost manipulativno izvještava o tome koliko „prosječni Hrvat“ ima na računu. „Prosječni Hrvat“ je statistička apstrakcija koja ima funkciju prikrivanja golemih nejednakosti u štednji stanovništva i odgovara vladajućima koji se hvale podacima o porastu ukupne štednje i štednje „prosječnog Hrvata“.
Objektivni prikaz štednje hrvatskog stanovništva podrazumijeva detaljno informiranje javnosti o koncentraciji štednje u hrvatskim bankama i štednim bankama. HNB je samo jednom prikupio i objavio podatke o koncentraciji štednje u takvom obliku i to 2014. godine (vidi u prilogu). Ti podaci su otkrili da „prosječni Hrvat“, kako ga svake godine prikazuje HNB, nema veze s realnošću. Umjesto iluzorne štednje „prosječnog Hrvata“ najveći broj stvarnih hrvatskih deponenata, njih više od 2 milijuna, 2014. godine je imalo na banci manje od 1000 eura, dok je njih stotinjak imalo preko 3 milijuna eura svaki pojedinačno.
Radnička fronta je u više navrata, preko svoje saborske zastupnice, službeno tražila od Vlade i HNB-a da se ponovno počnu prikupljati i objavljivati podaci o koncentraciji štednje. Ministar financija Marko Primorac je u službenom odgovoru naveo da ga je HNB izvijestio da će tijekom „četvrtog tromjesečja 2023“ početi objavljivati navedene podatke o koncentraciji štednje (vidi u prilogu). No, očigledno se s tom najavljenom praksom nije krenulo. Da li nas je ministar službeno lagao, da li je ministra lagao guverner HNB-a ili je neki drugi razlog u pitanju da za Svjetski dan štednje HNB i dalje ne objavljuje podatke o koncentraciji štednje, ostaje da vidimo. Ovom prilikom najavljujemo da ćemo uputiti ćemo još jedan službeni upit.
Galerija fotografija
