Lokalni izbori 2021.

Program Radničke fronte za lokalne izbore u Splitu 2021. godine

  • 31. 03. 2021.
  • Piše: Radnička fronta

RADNIČKA FRONTA i SOCIJALISTIČKA RADNIČKA PARTIJA zastupaju interese društvene većine (radnika, nezaposlenih, studenata, umirovljenika) za kvalitetnijim životom u svom gradu kao i samostalnom odlučivanju o budućnosti grada, a nasuprot interesima manjine (tajkuna i političkih oligarhija) koji grad vide prvenstveno kao posjed, odnosno poduzeće za stjecanje dobiti, iz kojeg je interes javnosti izuzet.

 

Naš program ne nudi tek sposobniju, manje korumpiranu odnosno manje lošu verziju postojećeg, već korijenitu promjenu smjera gradske politike: prema gradu kojim se upravlja uz participaciju i u interesu javnosti; koji štiti javna dobra i prirodne resurse; svojim stanovnicima osigurava temeljne uvjete za život (stan i posao); pruža uvjetima društvene jednakosti; te gradu koji se ne odriče vlastite antifašističke prošlosti.

1. Demokratizacija upravljanja gradom

Dosadašnji rad gradske uprave pokazuje da se važne odluke grada vode interesima stranačkih oligarhija, i sa njima slizanim interesnim skupinama, umjesto potrebama stanovnika za kvalitetnijim životom u vlastitom gradu. Donesene odluke često su u suprotnosti sa javnim interesom, nadzor i kontrola odozdo nad radom gradskih tijela ne postoji, a stanovnici su izuzeti iz odluka koje ih se direktno tiču.



Isto vrijedi za gradske ustanove i komunalna poduzeća, u kojima svakom promjenom vlasti dolazi do postavljanja novih podobnih na rukovodeća mjesta, koji se vode interesima vlastitih stranaka i stranačkih lobija, umjesto potrebama stanovnika. Ovo je naročito vidljivo u raspodjeli novca, gdje se javni novac kojim se komunlana poduzeća financiraju, kao i njihova ostvarena poslovna dobit rijetko vraćaju korisnicima kroz unaprjeđenje usluga.

  • Puna transparentnost rada gradske uprave i gradskih komunalnih poduzeća. Sve odluke, ugovori, računi, zapisnici i ostali dokumenti od javnog interesa moraju biti javno objavljeni, kako bi se dobio uvid u rad, te mogućnost nadzora tog rada od strane zainteresirane javnosti.
  • Referendumsko odlučivanje o pitanjima od javnog interesa kao što su veliki veliki infrastrukturni projekti, raspodjela novca, izmjene GUP-a te komunalna i kvartovska pitanja. Javnost će se uključiti u donošenje odluka koje ih se tiču, te će svojim angažmanom odlučivati o političkom sastavu, kao i raspodjeli i trošenju sredstava gradskih tijela.
  • Promjena modela upravljanja gradskom upravom i gradskim komunalnim poduzećima izravnim uključivanjem korisnika usluga, javnosti i radnika u rad gradske uprave i gradskih poduzeća. Radnici i predstavnici javnosti bi se uključili u nadzorne odbore komunalnih poduzeća i ustanova.
  • Povećanje uloge i ovlasti gradskih kotara spuštanjem ovlasti grada na kotare za pitanja u domeni gradskih kotara - što uključuje i autonomno odlučivanje o raspolaganje dijelom komunalne naknade, prikupljenom na području gradskog kotara. Time će se građani na razini kotara participirati u pitanjima koja ih se direktno tiču.

2. Zaštita javnog dobra

Svjedoci smo svojatanja i devastacija javnog dobra kao i uzurpacija javnog prostora od strane tajkuna (putem koncesija, projekata po modelu “javno-privatnog” vlasništva te raznih interesno-iniciranih izmjena GUPa). Najočitiji primjeri ovih praksi su devastacija Park-šume Marjan, projekti upitne društvene korisnosti poput Spaladium Arene kao i opći urbanistički nered u centru grada. 



U isto vrijeme, nasuprot brige za privatni interes, vidljiva je nebriga i nezainteresiranost za funkcioniranje javnih usluga, ustanova i poduzeća u službi javnosti, poput odvoza smeća, javnog prijevoza i gradske bolnice.

  • Trenutni moratorij na daljnju gradnju na Marjanu te uklanjanje sve nelegalne gradnje.
  • Revizija svih koncesija nad javnim površinama (plaže, tržince, pomorska dobra itd.) kojima se upravlja nesavjesno, isključivo u interesu privatnog koncesionara, kao i onih koncesija u kojima koncesionar krši prava radnika. Proces dodjela koncesija, kao i svrhu dodjele koncesija učinit ćemo transparentnim.
  • Donošenje integralne i konačne verzije GUP-a u suradnji sa strukom (fakulteti, instituti te ostala tijela i ustanove iz područja arhitekture, urbanizma, građevine, geodezije, očuvanja okoliša i dr.) i javnošću. Potreban je planski urbanizam u kojem će se graditi čitavi kvartovi sa svom potrebnom i pomno isplaniranom infrastrukturom.

3. Dostupno stanovanje

Pravo je svakog čovjeka da ima krov nad glavom, no ubrzan razvoj turizma, te uz to vezane rentijerske ekonomije, ugrozio je to pravo. Nekontroliran rast cijena nekretnina i masovna apartmanizacija mnoge je stanovnike istjerala je iz vlastitog grada ili ih osudila na dugodišnje dužničko ropstvo privatnim bankama.

  • Izgradnja društvenih stanova za dugoročni, povoljni i zaštićen najam. Umjesto sadašnjeg modela društveno poticane stanogradnje sa pravom otkupa, odnosno privatnim vlasništvom stanova potaknut ćemo izgradnju gradskih stanova koji će se po transparentnim kriterijima, uz nisku mjesečnu naknadu stavljati na raspolaganje onima kojima je to najpotrebnije, ovisno o socijalnom statusu, veličini obitelji, trenutnim životnim uvjetima i mogućnostima.
  • Zamrzavanje cijena najma stanova u trajanju od tri godine, uključujući između podstanara (novi podstanar ne može plaćati više od prethodnog).
  • Regulacija privatnog smještaja u turističkom najmu. Po uzoru na velike gradove poput Amsterdama i Berlina, ograničiti broj smještajnih kapaciteta koje se mogu naći u funkciji turističkog najma odnosno broja dana u godini koliko apartman može biti u turističkom najmu, kako bi se umanjio štetan utjecaj apartmanizacije po kvalitetu života lokalnog stanovištva, naročito u centru grada. 

4. Poticanje privrednog razvoja

Bez snažne privrede nije moguće osigurati bolji osobni i komunalni standard za sve. Za novi razvojni model korisno nam je povijesno iskustvo u periodu tridesetak godina nakon Drugog svjetskog rata u kojem se privreda temeljima snažnim samoupravnim poduzećima u različitim sektorima koji su proizvodili za lokalne i društvene potrebe, ali i za međunarodnu razmjenu od koje je imalo koristi cjelokupno društvo.

  • Formiranje javnih fondova i specijaliziranih javnih banaka koje će financirati razvoj privrede ne vodeći se primarno kratkoročnim interesom ostvarenja profita već ciljem oblikovanja privredne strukture koja će u srednjem i dužem razdoblju osigurati višu razinu, veći volumen i ravnomjernu raspodjelu dohodaka.
  • Poticanje radničkih kooperativa (zadruga) davanjem poticaja, dodjelom gradskih prostora i pripadajuće infrastrukture, kao i otpisom troškova komunalnih usluga prema firmama u radničkom vlasništvu. Ovakva poduzeća pokazala su se otpornijima na krize, ukorijenjene su u zajednicu te omogućavaju društveno i demokratski planiranu i koordiniranu privredu.
  • Zelena reindustrijalizacija i briga okolišu pokretanjem prelaska na obnovljive izvore energije u proizvodnji, te se na svim razinama lokalne i regionalne samouprave aktivno uključiti u plan smanjenja emisije stakleničkih plinova. U svrhu smanjenja troškova energenata, održavanja vozila, te ekološke održivosti, gradski prijevoz orijentirat će se dominantno na električnu energiju. Zaštita lokalne poljoprivrede kojom bi se zašitili lokalni poljoprivredni proizvođači i uspostavila mreža malih kvartovskih dućana. U školama, vrtićima i gradskim javnim ustanovamanabavljati hrana će se nabavljati isključivo od lokalnih OPG-ova i zadruga. 

5. Povećanje socijalne sigurnosti i uključenosti

Veličina svakog društva mjeri se odnosom prema najslabijima, odnosno najmanje privilegiranim pojedincima, te u tom smislu Split mora pokazati svoju veličinu. Potrebno je povećati skrb prema ugroženim, socijalno-osjetljivim skupinama u društvu te kontinuirano graditi bolje uvjete za razvoj, rad i participaciju stanovnika u svim aspektima društvenog života - prevazilazeći ekonomske i socijalne razlike.

  • Izgradnja domova za starije i nemoćne uz snižavanje cijena postojećih. S obzirom na trend povećanja starijih osoba u ukupnom broju stanovnika potrebno je donijeti strategiju i plan pružanja socijalnih usluga za starije koji bi uključivao izgradnju novih smještajnih kapaciteta te revidiranje cijena socijalnih usluga za starije i nemoćne u skladu s njihovim primanjima.

  • Povećanje iznosa socijalne pomoći na iznos prati povećanje troškova života, kako bi se stanovnike kojima je to potrebno podiglo iznad praga siromaštva. Iznosi pomoći moraju se temeljiti na podacima o socijalnoj pomoći ministarstva nadležnog za socijalna pitanja kao i podacima o sindikalnoj košarici.
  • Uvođenje sustava društvene prehrane na način da se u svim gradskim kotarima osiguraju mjesta gdje će se moći pojesti najmanje jedan kvalitetan topli obrok dnevno po cijeni koju će većim dijelom (min. 50%) subvencionirati grad. Smatramo da je zdrava prehrana opće društveno dobro i da treba biti podjednako dostupna i onima koji nemaju mogućnosti osigurati tri redovna i kvalitetna obroka dnevno.
  • Odgoj i obrazovanje dostupno svima  kroz  javno financiran sustav odgoja i obrazovanja. Ovo uključuje besplatne vrtiće, sredstva za besplatne udžbenike za sve učenike u osnovnim i srednjim školama, besplatno provođenje ranog učenja informatike u prvim razredima osnovne škole te subvencija troškova prekvalifikacija odraslih.
  • Besplatan javni prijevoz. Financijska ograničavanje dostupnosti javnog gradskog prijevoza pretvara svakodnevno funkcioniranje u luksuz koji si mnogi stanovnici ne mogu priuštiti, premda su tu uslugu već platili kroz izuzetno visoka davanja za komunalne usluge, prireze i poreze, zbog čega bi u budžetu trebalo biti dovoljno sredstava za osiguranje besplatnog javnog gradskog prijevoza. Pozitivni primjeri gradova diljem Europe (npr. Nova Gorica u Sloveniji, Hasselt u Belgiji, Tallinn u Estoniji, mnogi gradovi u Francuskoj itd.) u kojima je uveden besplatan javni gradski prijevoz pokazuju da ovakve mjere doprinose višestrukom povećanju broja putnika u javnom gradskom prijevozu, što povratno ima pozitivan utjecaj na gužve u prometu, okoliš, pokretljivost, zdravlje i kupovnu moć stanovništva.

6. Promicanje antifašizma

Grad je godinama opterećen ideološkim podjelama vezanih uz prošlost te revizionističkim pokušajima da se relativiza pozitivno nasljeđe antifašizma. Problematičan odnosa spram povijesti prati i problematičan odnos spram sadašnjosti, kroz nezainteresiranost za suvremene pojave fašizma, diskriminacije i netolerancije u društvu.

  • Povratak antifašističkih obilježja i simbola, uvrštavanje Dana oslobođenja Splita među važne datume grada, povratak imena jednoj gradskoj ulici po Prvom partizanskom odredu te imena dječjeg vrtića Palmini Piplović.
  • Uklanjanje ustaških grafita i uvođenje strožih kazni i učestalijih kontrola komunalnih službi.

  • Aktivno senzibiliziranje javnosti i promicanje borbe protiv suvremenih fašističkih tendencija u društvu, šovinizma, netolerancije i svih oblika diskriminacija (rodne, nacionalne, seksualne, vjerske itd.)
  • Postavljanje spomen ploče Saši Gešovskom nevinoj žrtvi prosvjeda pred Banovinom iz 1991. kako bi grad simbolički izrazio poštovanje prema žrtvi ovog incidenta.