Članci

Vlada odbila RF-ov prijedlog Zakona za digitalne gigante i radije ostaje bez dodatnih prihoda

  • 01. 03. 2021.
  • Piše: Radnička fronta

Vlada je dala negativni odgovor na prijedlog Zakona o porezu na digitalne usluge koji je Radnička fronta 18. siječnja uputila u proceduru. Riječ je o Zakonu o porezu na digitalne usluge koji bi oporezovao sa stopom od 7% bruto prihoda velike digitalne divove (Google, Facebook, Twitter, Amazon...) koji u Hrvatskoj zarađuju od prodaje digitalnih usluga, ali na to ne plaćaju porez. To su usluge oglašavanja, prodaje podataka o korisnicima, posredovanja - bilo zbog povezivanja, bilo zbog razmjene robe ili usluga između korisnika.

Valja reći da se prijedlog Zakona temelji na inicijalnom prijedlogu Evropske komisije koja je zbog potrebe pravednijeg oporezivanja digitalnih korporacija u EU, 2018. godine donijela prijedlog Direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja digitalnih usluga. U ožujku 2019. prijedlog je blokiran zbog protivljenja zemalja s niskim porezom. No nakon odbijanja prijedloga, mnoge su države članice EU odlučile uvesti porez na digitalne usluge na nacionalnoj razini (Francuska, Italija, Austrija, Poljska, Estonija, Mađarska), a uvođenje zakona se planira u još 6 zemalja.
Vlada je prijedlog odbila i tako pokazala da bi radije ostala bez dodatnih prihoda iduće 2 godine - oko 300 milijuna kuna - nego prihvatila dobar prijedlog, a niti donosila autonomne politike.
Vlada nema nikakav prigovor na Zakon, dapače prijedlog Direktive je podržala na radnim tijelima Vijeća Evropske unije. Također Vlada se slaže da postoji problem nedovoljnog i nedostatnog oporezivanja dobiti uslijed digitalizacije (u zemlji u kojoj neka tvrtka stvara dobit nije ujedno i zemlja u kojoj ta tvrtka ima registriranu podružnicu). No Vlada će ipak pričekati kako kažu „sveobuhvatno” međunarodno rješenje, iako su mnoge zemlje uvele porez prema ovoj Direktivi upravo kako ne bi čekale to rješenje, godinama, a s obzirom da svi, pa i naša Vlada priznaju da je to kvalitetan prijedlog.
Vlada čak priznaje da je donošenje zajedničkog prijedloga zbog pandemije usporeno, te je rok za postizanje međunarodnog konsenzusa s OECD-om s kraja 2020. prolongiran do sredine 2021. (u lipnju kada će tek biti predstavljen novi prijedlog o digitalnom nametu). No rok za implementaciju tog prijedloga je tek 1. siječnja 2023., dakle tek za dvije godine u koje ćemo sigurno na taj način izgubiti oko 300 milijuna kuna.
Dodatni argument je još neshvatljivi, te upućuje na opasnu autokolonijalnu narav naše vanjske politike u odnosima s SAD-om. Vlada je u strahu jer su Sjedinjene Američke države pokrenule istrage protiv zemalja koje su uvele poreze ili ih namjeravaju uvesti, kako bi istražila je li uvođenje takvog poreza diskriminirajuće prema američkim tvrtkama, te naravno prijeti sankcijama. Stoga je Vlada navodno započela pregovore s američkim izaslanstvom u svrhu sklapanja Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju porezne utaje.
I na kraju, potpuno je nerazumljiva izražena zabrinutost Vlade o tome da bi usluge digitalnih divova poskupile – riječ je o prodaji reklamnog prostora, informacija o korisnicima ili usluge povezivanja. Agresivno oglašavanje na društvenim mrežama i prodaja informacija o korisnicima trebali bi se postaviti kao problem i pokušati taj problem prevladati, to nije razlog zbog kojeg mreže postoje, niti su korisnici na njima zato da bi bili bombardirani reklamama, a još manje su zadovoljni prodajom svojih podataka trećim stranama zbog ciljanog oglašavanja. No ako se to i dešava – onda bi makar kompenzacija putem poreza za lokalne ekonomije bila rješenje.

Inače, procjenjuje se da Apple je vjerojatno u razdoblju 2015.-2017. godine platio tek 0,7% poreza na dobit u EU. Između 2010. i 2019. šest digitalnih divova je u inozemstvu (izvan SAD-a) prijavilo preko 700 milijardi dolara dobiti, ali je platilo samo oko 60 milijardi eura poreza u inozemstvu. Prema procjeni Europske komisije za 2018., u EU-u se digitalne tvrtke oporezuju po prosječnoj stopi od 9,5%, a tradicionalna poduzeća po stopi od 23%. K tome, digitalne su korporacije evoluirale u najveće svjetske tvrtke u posljednja dva desetljeća, a globalna kriza povezana s izbijanjem epidemije COVID-19 uopće nije utjecala na njih. U drugom kvartalu 2020. godine Amazon je zabilježio rast prihoda od 40%.