O hipodromu

O hipodromu

Autor: Zlatko Nikolić

Zadnjih nekoliko dana se u medijima reaktivirala priča oko premještaja i eventualnog gašenja zagrebačkog hipodroma. Podsjetimo na tom terenu nalazi se više konjičkih klubova i otprilike 150 konja u vlasništvu klubova ili pak u vlasništvu privatnih osoba. Ne treba sumnjati da je ova priča nastavak one o gradnji 'Manhattana' gdje se osim hipodroma pokušava iseliti i nogometni klub Lokomotiva, te srušiti dio Velesajma.

Hipodrom kao takav građen je u nekom drugom sistemu gdje je bio u potpuno javnoj namjeni za razliku od danas gdje se na njemu okupljaju većinom vlasnici konja koji dolaze iz dijela društva koje je malo bolje situirano. Jer teško da bi si radnik s jednom ili dvije prosječne obiteljske plaće u Hrvatskoj mogao priuštiti i par sati jahanja mjesečno, a kamoli posjed i održavanje konja.

No činjenica jest da je Zagreb fantastičan grad za nekretninski biznis kao što su pokazali već neki luksuzni građevinski projekti poput onoga u neposrednoj blizini nasuprot Bundeka. Dok svi stanovi na Jaruščici i u Podbrežju još uvijek nisu prodati, spomenuti kompleks luksuznih stanova je rasprodan i prije završetka gradnje. Radnici i radnice, kako bi došli do svoga stana moraju se zaduživati kreditima na više desetljeća, a kao što vidimo za luksuzne stanove, gdje je cijena kvadrata višestruko veća, ima se i mjesta i kupaca. To dovoljno govori o raslojavanju društva.

Naravno da smatramo da je katastrofalno kada se zemljišta od javne namjene daju privatnim investitorima za njihove megalomanske nekretninske biznise koji će dovesti do još većeg raslojavanja društva. Isto kao što smatramo da je pogrešno kada su pojedine 'institucije' od javnog značaja u potpunosti podređene samo jednom i to uskom sloju društva. Ipak živimo u gradu u kojem je svaka zelena površina 'propala' investicija i neiskorišteni resurs, i u sistemu u kojemu je imperativ upravo zarada i profit pojedinca.