Suština tržišta jest da je ono mehanizam putem kojeg društvo organizira i koordinira postojeći društveni fond rada. Ovaj mehanizam je razvijan spontano, stihijski te se isto tako i održava. Označava postojanje velikog broja nepovezanih proizvođača koji se rukovode pohlepom za profitom, a ne ukupnim društvenim potrebama. Dakle, društvenu proizvodnju ne koordinira društveni plan u čijoj izradi i realizaciji sudjeluju radnici kao većina društva, nego slijepa potraga za profitom. Ovakvo koordiniranje uzrokuje rasipanje resursa i iracionalno korištenje ukupnih potencijala jednog društva. Nepostojanje planske organizacije proizvodnje i dominacija stihije te osnovna proturječnost sistema između društvene proizvodnje i privatnog prisvajanja osnovni su uzroci poremećaja kapitalizma koji se javljaju u obliku kriza.

"Sloboda" je riječ koja se prečesto iskorištava u svrhe koje s njom nemaju zapravo nikakve veze. "Sloboda" u "slobodnom tržištu" znači jednostavno sljedeće – slobodu za kapital da uz što manja ograničenja iskorištava radnike, slobodu kapitala od državnih ograničenja koja propisuju minimalnu visinu plaća, ekološke standarde, propise o radničkim pravima itd., slobodu koja bi omogućila većim i moćnijim zemljama da se (još više nego sad) bogate na račun manjih i siromašnijih zemalja itd. Ta "sloboda" znači samo slobodu za kapitaliste da rade što god hoće te stoga radnici ne trebaju očekivati ništa pozitivno od "slobodnoga tržišta", "slobodne trgovine" i raznih stručnih termina kao što su neoliberalizam, liberalizacija, deregulacija, fleksibilizacija itd., a koji predstavljaju samo još ekstremniju verziju kapitalizma, sa što manje mjera koje ga bar donekle ublažavaju. Slobodno tržište znači samo slobodu za kapital, na njemu radnici nikada neće moći biti doista slobodni.

Pošteno je priznati da ova stranica koristi cookies/kolačiće.
Podatke koji se prikupe na taj način ne dilamo dalje. Pogotovo ne Googleu.
Za analizu statistike posjeta, kao i za sve drugo, koristimo open source.
OK?