Demokratski socijalizam 21. stoljeća - nužna potreba, a ne utopija

Demokratski socijalizam 21. stoljeća - nužna potreba, a ne utopija

Autor: Matija Đolo

Svako malo imamo prilike čuti kako iz raznih krugova društva, pristižu negativni komentari o socijalizmu i socijalistima. Jedna od najvećih zabluda jest da da je socijalizam utopija, no je li to baš tako?

Gledajući iz današnje perspektive, demokratski socijalizam je zaista nužna potreba, jer kako imamo prilike vidjeti, kapitalistički sistem pokazao se kao veliki promašaj. U Hrvatskoj većina stanovnika živi na rubu siromaštva, stotine tisuća ljudi je blokirano, nema se novca za lijekove bolesnoj djeci, narod kopa po smeću itd.

No na sam spomen socijalizma, gotovo uvijek stiže reakcija od apologeta kapitalizma, pa i onih koji često rehabilitiraju fašizam. Prvo će se tako javit libertarijanska klika koja nikako ne želi priznat slom tzv. „slobodnog tržišta“. Je li to tržište zaista slobodno i imaju li na tom tržištu svi jednake šanse? Naravno da ne. Zagovaratelji „slobodnog tržišta“ vam neće priznati da je njihova ideja zapravo kako bogati trebaju biti još bogatiji, a siromašni još siromašniji. I upravo je to ono što se događa u Hrvatskoj. Kada pogledate, ne postoji više srednja klasa, već postoji samo vladajuća (eksploatatorska) klasa i niža (radnička) klasa. Narod si danas ne može priuštiti ni godišnji odmor na moru, već su hrvatski radnici prisiljeni ići radit na more, kako bi služili privatnim stranim kapitalističkim korporacijama. 

Oni koji često rehabilitiraju fašizam, kao što je notorni saborski zastupnik Željko Glasnović, na sam spomen socijalizma reći će kako je to najveće zlo koje je zadesilo Hrvatsku, pa i cijelo čovječanstvo, te kako je socijalizam odgovoran za stotine milijuna žrtava u svijetu.
Postavlja se pitanje, kako besplatni vrtići, besplatne škole, fakulteti, besplatno zdravstvo i besplatni prijevoz uopće može biti zlo? Nažalost, apologetima kapitalizma i fašizma – može, jer onda nema profita. I upravo u tome jest razlika između socijalizma i kapitalizma, u kapitalizmu je bitan samo profit, dok je u socijalizmu bitan čovjek, odnosno općenarodni boljitak.

Također, mnogi će na spomen socijalizma napadat vas spominjanjem Golog otoka, gladi u Sovjetskom Savezu, manjkom slobode medija i političkog angažiranja u Jugoslaviji itd. Današnji demokratski socijalisti zalažu se za apsolutnu slobodu u političkom organiziranju, slobodu medija i direktnu demokraciju. Mnogi današnje socijaliste nazivaju „Jugonostalgičarima“, no jesu li današnji socijalisti „Jugonostalgičari“ zato jer žale za Jugoslavijom i Titom ili zapravo zbog neuspjeha kapitalizma?

O Jugoslaviji i realsocijalizmu kakav je bio u Jugoslaviji treba govoriti otvoreno i realno. Nitko ne žali za Golim otokom, za manjkom demokracije i lišenim slobodama, ali treba naglasiti kako je npr. zdravstvo za krajnjeg korisnika bilo besplatno, dok danas ministar Kujundžić kaže kako nema novca za nužno potrebne lijekove bolesnoj djeci, ali zato će ministar Krstičević pronaći novca za nabavu borbenih aviona. Upravo na tome primjeru možemo vidjeti kako funkcionira kapitalizam, kako je bitan samo profit, dok za djecu vladajuće nije briga.

Stoga, ako želimo promijeniti trenutni sistem i stvorit humane uvjete za život u našoj državi i cijelom svijetu, demokratski socijalizam je nužna potreba, on nije i ne može biti utopija. Utopija je zapravo kapitalizam i „slobodno tržište“, gdje se ljudima nudi prividna sloboda, koja najčešće rezultira kopanjem po smeću.

Je li kraj kapitalizma moguć? Naravno da je, ali isto tako nije realno očekivati kako će samo u Hrvatskoj doći do promjene sistema. Zato je potrebna internacionalna suradnja i udruživanje demokratskih socijalista širom svijeta. 
Ali, ima jedna stvar koju nikada ne smijemo zaboraviti - kada trune kapitalizam, smrdi na fašizam.