Sezonski rad u hrvatskom turizmu je robija

Sezonski rad u hrvatskom turizmu je robija

sezonskirad

1 Negativne karakteristike sezonskog zapošljavanja koje uključuju nisku razinu radničkih prava i sindikalne organiziranosti, a uzrokuju socijalnu i egzistencijalnu nesigurnost, pretežno pogađaju žensku populaciju koja prema visini plaća u ovom sektoru zaostaje za muškom.

2 Prosječan sezonski radnik i radnica iz sektora turizma i ugostiteljstva radi od 3 do najviše 6 mjeseci godišnje, u iznimno stresnom i psiho-fizički zahtjevnom radnom okruženju, vrlo često i više od zakonom propisanih 60 sati tjedno.

3 Rad u turizmu i ugostiteljstvu sezonskog karaktera bitno utječe na zdravstveno stanje radnika i radnica, tako da nakon dugotrajnog rada u teškim uvjetima većina žena profesionalno i trajno oboljeva. Žene nakon dugogodišnjeg intenzino teškog fizičkog rada u ugostiteljstvu i turizmu nisu više u mogućnosti i dalje raditi bez dana tjednog odmora i boljih uvjeta rada te ih poslodavci nastoje na različite načine udaljiti iz sfere rada.

4 Suprotno ženama starije žiotne dobi u turizmu su poželjne radnice u dobi ispod 40 i 50 godina, koje su spremne raditi koliko gazdi treba, uvjek su na raspolaganju i dostupne, ali i žene bez obitelji koje se zapošljavaju na određeno vrijeme.

5 Niska razina sindikalne organiziranosti onemogućava im da se dugoročnije izbore za svoja prava na tržištu rada, pa veliki broj radnika i radnica u ovim sektorima biva izrabljivanja do svojih krajnjih granica.

Galerija fotografija