Članci

Teror zvuka svetog

  • 16. 12. 2020.
  • Piše: Radnička fronta

Teror zvuka svetog

Nešto frekventniju zvonjavu crkvenih zvona ovih skorih blagdanskih dana većina će doživljavati kao neizostavnu akustičnu božićnu dekoraciju. Nažalost, ta ista zvonjava mnogim ljudima prouzročit će dodatne glavobolje, u doslovnom i prenesenom značenju. Glasna i dobi dana neprimjerena zvonjava s crkvenih tornjeva ili njihova reprodukcija uzrok su ozbiljnih zdravstvenih, posebno psihičkih, tegoba mnogim stanovnicima koji žive u blizini vjerskih objekata.

RF je u sklopu saborske oporbe predložio izmjene Zakona o zaštiti od buke koji je na snazi, s izmjenama, od 2003.g. i koji izuzima crkvenu zvonjavu iz kategorije štetne buke. Saborska većina odlučila je da zakon ne treba bitno mijenjati pa je tako znatan broj stanovništva prepustila hirovima crkvenih zvonara. A oni mogu zvoniti kad im se prohtije, dok je snaga buke slabo ili nikako kontrolirana. Broj onih kojima crkvena zvonjava narušava ustavno pravo na odmor i san procjenjuje se na desetke tisuća ljudi. Procjena se bazira na broju vjerskih objekata u sklopu gradskih naselja te na broju i učestalosti pritužba ojađenih stanara. Anketa portala http://www.crkvena-zvona.com/klasificira pet vrsta zvučnog uznemiravanja: prometna i industrijska buka, bučenje iz ugostiteljskih objekata ili iz susjedstva te buka crkvenih zvona koja uznemirava čak 30% anketiranih, najviše od nabrojanog.

Crkveni audiodespotizam

Izdvojili smo nekoliko tipičnih pisama u kojima se stanari gradskih i prigradskih naselja žale na tiraniju crkvenih zvona.


Varaždin, Dravska ulica, 
crkva Svetog Josipa. Svakodnevno 6- 21h zvone nepodnošljivom glasnoćom. Toranj sa zvonom je od najbliže stambene zgrade udaljen manje 10 metara. Prozori stanova i balkonska vrata gledaju u pravcu zvona.
 H.L.

Živim u centru Varaždina i obližnja crkva sv. Nikole me budi svojom glasnom, dugom i bjesomučnom zvonjavom svako jutro u 5:30. Studenti iz susjednog FOI žale se da im dnevna zvonjava ometa nastavu. V.D.

Živim blizu crkve u Varaždinu, naselje Biškupec. Zvona zvone svakih 15min od 5h do 22h. Da ne velim da je na neki praznik zvonilo neprekidno punih sat vremena. Ne smijem ostaviti otvoren prozor jer inače je buđenje ujutro u 5 svaki dan. Pogotovo u nedjelju kad je misa, a vikend je jedini dan kad mogu odspavati i odmoriti. Toliko su glasna da se čuju (prigušeno, ali ipak) i kroz nove pvc prozore. D.D.

Čakovec, jug. Crkva Sv. Antuna Padovanskog, zvoni od 6 ujutro i to tolikoglasno da nas probudi čak i ako imamo potpuno zatvorene prozore. Zvoni 4 puta za najavu zvonjenja i tada još 6 puta za najavu koliko je sati. Možete si zamisliti kolika je razina buke kad probudi građane koji su udaljeni 1,5 km zračne udaljenosti (ljeti dok imaju otvorene prozore), a kako je tek građanima koji stanuju direktno preko puta crkve. Na udaljenosti od 20 m tamo su stambene zgrade i privatne kuće.

Naravno, ljudi su se žalili, pisali pritužbe, zvali, no iz te crkvene zajednice nas ne doživljavaju. Jedino što su građani uspjeli postići jest da zvono koje zvoni u 6 h ujutro zvoni malo tiše nego ono od 7h nadalje. Ironično, stambene zgrade i privatne kuće sagrađene su puno godina prije nego li se crkva Sv. A. Padovanskog izgradila, te su neki darovali novčane priloge za izgradnju da bi ih sad ta ista crkva budila ujutro, bilo praznikom, subotom, nedjeljom ili radnim danom.

Jedine dane u tjednu kada ne moramo rano ustati - za vikend i praznicima - niti u te dane ne možemo odspavati dulje od 6h radi zvonjave koja je daleko premašila normalnu razinu buke. Da je riječ o buci koja bi proizlazila iz nekog kafića/objekta isti bi u vrlo kratkom roku bio zatvoren od strane inspekcije, no unatoč pritužbama, Crkva je izuzeta od toga zakona pa jednostavno ignoriraju pritužbe građana.
 F.Č.

Darovao dr. Ivo!

Mnoge obitelji koje stanuju u blizini Župe bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Malešnici, nekad mirnom i tihom dijelu Zagreba, na rubu su živaca. Problem s preglasnom i prečestom zvonjavom izbio je na vidjelo i medijski je praćen još 2006. g. no do sada se nije ništa bitno izmijenilo. Prigovori su tretirani kao paušalni a glasnoća i učestalost zvonjave ocijenjena je prihvatljivom. Kuriozitet ovog slučaja je taj da su zvona, kojima službenici spomenute bogomolje zlostavljaju susjede, urešena grbom države čije se žitelje njima zlostavlja. Štoviše, obod zvona resi natpis iz kojeg se vidi da ih je zlostavljaču darovala Vlada te države "na čijem je čelu dr. Ivo Sanader". Polazeći od pretpostavke da 30 000 eura koliko zvona stoje članovi Vlade nisu odvojili od svojih plaća, razumno je zaključiti da su ih platili svi žitelji RH pa i zlostavljani susjedi.

Noćne glavobolje

Zakon o zaštiti od buke navodi da je štetan po zdravlje ljudi svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine s obzirom na vrstu izvora buke, mjesto i vrijeme nastanka, no svaki zvuk ne odnosi se na zvuk crkvenih zvona ili zvučne vibracije iz elektroakustičkih uređaja smještenim na vjerskim objektima. Najviše dopuštene razine buke u otvorenom prostoru propisane su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Prva zona je namijenjena odmoru, oporavku i liječenju i tu buka danju ne smije prelaziti 50 dB, a noću 40 dB. Najbučnija 5. zona gospodarske namjene ima dopuštenu dnevnu razinu 65dB, a noćnu 50 dB. Nezavisna mjerenja ustanovila su da noćna zvonjava u nekoliko gradskih četvrti Zagreba i Osijeka premašuje 60 dB! Najgore prolaze četvrti ili naselja u kojima zvona oglašavaju vrijeme, ne samo dnevno, nego i noćno.

Meni tih svakih 15 minuta otkucavanja izaziva glavobolju, jer kad se odmaram, ne mogu spavati s prekidima od po 15 minuta. I nije jedan udarac svakih 15 minuta, nego dva za pola sata i tri za 45 minuta, a onda onoliko udaraca koliko je sati. Kad se radi o buci uz kafića postoji ograničenje jačine buke, pa ako je buka velika, pozoveš mjerača koji utvrdi decibele i ako prelazi granicu, zatvara se objekt i ide se sucu za prekršaje. E toga za crkvenu zvonjavu nema. Poltronska vlast je crkvenjacima ostavila slobodne ruke i nema nikakve zaštite od njihova zlostavljanja. Slavonac

Kod nas u Hrvatskoj nema zaštite, no u pravnoj i doista laičkoj Nizozemskoj je ima.

HINA javlja da je nizozemski katolički svećenik kažnjen s 5000 eura zbog preglasne zvonjave. Neimenovani svećenik došao je na službu u grad Tilburg prije šest mjeseci i odmah uveo praksu zvonjave u sedam sati ujutro. No, okolnom stanovništvu to se nije svidjelo pa su ga prijavili gradskom vijeću. Nije im toliko smetalo vrijeme, koliko glasnoća zvonjave.

Nedokučivi povijesni razlozi

Snažan lobi katoličke crkve uspio je 2003. u namjeri da se zvonjava crkvenih zvona izuzme s popisa štetne buke. Tadašnji glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić ovako argumentira:

Radi se o izmjeni zakona kojim su crkvena zvona stavljena u rang buke, što je posve nelogično i prije to nikad nije postojalo. Zbog povijesnih i drugih razloga zatražili smo izmjenu toga zakona.

Vrijedi zadržati se trenutak u analizi ovog bisera glasnogovorništva. Na početku jasno je odmah da zvonjava a ne zvona ne mogu biti stavljena u rang buke. Zatim, zdrav razum teško može dokučiti zašto je nelogično da zvučni valovi koje proizvodi udaranje jednog komada metala o drugi na crkvenom zvoniku budu u nekoj drugoj pojmovnoj kategoriji kad su u fizikalnom smislu identični istoj pojavi koja zbog iste radnje dopire iz nekog brodogradilišta. Svoj smisao za logiku Ancić pokazuje tvrdnjom da u prošlosti zvonjava nije bila zakonski diskriminirana, iako je to bila baš do te 2003. I na kraju, neizostavni povijesni razlozi koji su opet dovoljno logični i moćni da ih Hrvatska biskupska konferencija i Vladina komisija za odnose s vjerskim zajednicama smatra dovoljnima da se građanima nametne trpljenje zdravstvenih posljedica buke, rušenje vrijednosti njihovih nekretnina, žrtvovanje kvaliteta vlastitog i obiteljskog života, privatizacija okoliša kao općeg dobra od strane vjerskih zajednica, troškove ugradnje specijalnih prozora i klima uređaja te odricanje od ustavom zajamčenih prava kao povijesnu nužnost primjene stečevina iz feudalnog dobaA maglovita formulacija o drugim razlozima navodi na zaključak da se njome skriva volja jedne vjerske zajednice da okoliš kao opće dobro dobije na apsolutno raspolaganje za akustičko promicanje (oglašavanje) svojih osnovnih djelatnosti.

Autor gornje izjave je Tomislav Kikić, aktivist i urednik portala Adacta, kojemu je Ustavni sud 2014. odbacio prijedlog da se pokrene postupak za ocjenu suglasnosti Zakona o zaštiti od buke s Ustavom zbog odredbe kojom je "zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičkim uređajima na / iz vjerskih objekata" izuzeto iz zakona i to bez logičnog i pravnog rezona i obrazloženja ovakvog ekskluziviteta.

Zato što predlagatelj nije obrazložio zašto predlaže da se vjerski objekti izuzmu iz Zakona, moglo bi se zaključiti da je riječ o nečem izvan zakona. Ana Lovrin, HDZ-ova bivša ministrica pravosuđa

Sve ovo stavlja katoličku crkvu u neugodnu situaciju jer povijesni i drugi razlozi ne znače ništa svim onim nesretnicima koji, bilo danju ili noću, ne mogu mirno spavati. Paradoksalno je da je među njima vjerojatno i znatan dio vjernika.

Iako ni u ovom sazivu nije prošla inicijativa oporbe za izmjenom zakona, RF ne odustaje od borbe za poštivanjem ustavnih prava. Putem svoje predstavnice u saboru i putem svojih medija stajat ćemo i dalje na strani zlostavljane manjine.